Lucy Jones već 35 godina ima samo jednu jedinu misiju – pripremiti svoje sugrađane da uskoro slijedi potres svih potresa. Ona je najprepoznatljivija seizmologinja na svijetu, ali i jedna od najutjecajnijih istraživačica potresa.
Profesorica na sveučilištu CalTech, autorica je više od 100 znanstvenih radova u kojima analizira rasjede i zemljinu koru. Traži odgovore na pitanja zašto, kada i gdje se potresi događaju? Postoji li uzorak? Hoće li se ikad moći predvidjeti? Kako su povezani? Kako se trebamo ponašati kad trese?
Doktorica Jones pratila je sve što se događa u Petrinji i objasnila kolika je vjerojatnost da nam slijedi još potresa magnitude 4, 5 ili 6. Odgovor koji je dala za RTL i nije baš utješan.
RTL: Vi ste jedna od najpoznatijih seizmologinja u svijetu, možete li predvidjeti kada će idući veliki potres pogoditi Hrvatsku?
Ne. Nitko ne može predvidjeti zasebni događaj. Problem je što se magnituda određuje za vrijeme potresa tako da ne postoje informacije u tlu o tome koliko će biti snažan prije nego se dogodi.
RTL: Zašto?
Jer se potresi događaju svaki dan i veliki ne započnu drugačije nego mali. Znati hoće li biti danas ili ove godine je kao da znate primjerice kad savijate štap točno u kojoj će mikrosekundi puknuti. Previše je slučajnosti u tome svemu.
RTL: Uvijek sam mislio da nakon što se dogodi snažan potres svi ostali koji slijede će biti slabiji, ali to nije bio slučaj u Petrinji.
To je vrlo važno. Potresi jesu slučajnost, ali jedan aspekt nije slučajan, naknadni potresi. Oko 5% do 10% naknadnih potresa su snažniji od prvog potresa, odnosno, u 5% slučajeva naknadni potres je snažniji od prvog potresa, to ste vi imali. Tako da sad znamo da će se Vama događati potresi i možete ih očekivati još dosta dugo.
RTL: Može li jedan potres potaknuti druge?
Svaki potres potiče druge potrese unutar određenih razmjera. Raspon veličine potresa je vrlo strm. Znači imat ćemo 10 potresa veličine 4, ako se dogodi jedan veličine 5. Odnosno, 10 puta potres veličine 5, nakon svakog veličine 6 i mora biti blizu. Ono što određuje magnitudu je duljina rasjeda koji se pomiče. Ako se pomiče jedan metar imate potres snage 1 ili 2, ali ako se pomiče rasjed duljine 10 kilometara imate potres magnitude 6.
RTL: Postoje li ikakvi istraživački programi, znanstveni pokušaji da se predvidi potres?
Ako se snaga određuje samo za vrijeme potresa, onda je to teoretski nemoguće, predviđanje zasebnog događaja. No, postoje praktična rješenja za ovaj nemogući problem. Jedno od njih je da iskoristimo naknadne potrese što nam omogućava da barem prepoznamo opasnija razdoblja. Dakle, ne da predvidimo točno vrijeme kad će se dogoditi, ali možemo to iskoristiti kako bi znali kada su potresi vjerojatniji. Također radimo na nečemu što se zove “Sustav ranog upozorenja”. To nije predviđanje nego iznimno brzo prepoznavanje da je potres počeo tako da možemo te informacije objaviti ljudima prije nego seizmički valovi dođu do njih jer ti valovi putuju određeno vrijeme. Imamo takav sustav na zapadnoj obali Sjeverne Amerike, Japan ga ima i Europska Unija razvija takav sustav i gleda da ga stavi u pogon posebno u Istočnoj Europi na području gdje imate više potresa nego drugdje.
RTL: Ljudi u Hrvatskoj trenutno drhte u strahu, kada razgovaramo sa seizmolozima, kada ih slušamo, očekujemo da nas smiri umirujući glas, ali to se ne dogodi često, što bi bila Vaša poruka, imate li poruku za sve nas?
Mislim da, potresi stvaraju osjećaj straha veći nego što su stvarna prijetnja za vaš život. Jako nas je strah da ćemo umrijeti u potresu, ali to se događa jako jako rijetko. Shvatite ovo, sve oko vas tjera vas u strah, ali ono što vam slijedi će vjerojatno biti manjeg intenziteta od onoga što ste već imali. Loše građevine su se već srušile i gotovo sigurno će sve dalje ići na bolje tako da vaš automobil je vjerojatno opasniji od potresa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
