Na svečanosti povodom Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica u srijedu sudjelovali su premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Puhački orkestar Oružanih snaga RH uvodno je odsvirao himnu Republike Hrvatske, ali izvodio je i poput nekadašnjih vojnih orkestara JNA komunističke skladbe “Bella Ciao”, svojevrsnu himnu komunističkih talijanskih partizana, pa “Bitku na Neretvi” Nikice Kalogjere…
Svečanost obilježavanja prvi je put organizirala Vlada.
Habulin o “prekrajanju istine”
Okupljenima se prvi obratio predsjednik SABA-e Franjo Habulin, rođen dvanaest godina nakon rata, 1957. godine.
“Vrlo svjesno odabrao sam ovaj redoslijed iako znam da time kršim protokol, no mi smo ovdje da se prisjetimo početka antifašističke i da bi potvrdili našu privrženost antifašizmu danas. Pa zar nije onda logično prvo prizdraviti preživjele borce. Drago mi je da smo se danas okupili ovdje, znamo što se 22. lipnja dogodilo ovdje pa o tome neću niti govoriti, ali ću govoriti o nečem drugom. Dobro je da se ovo obilježavanje odvija u organizaciji Vlade RH, ali nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetila kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike. Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da jeste, onda se mora poštivani ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu i ne samo riječima nego i djelima”, navodi HRT.
“Znam da se nerado čuje za ustašizaciju ili fašistoizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio mali. U isto vrijeme se u medijima i knjigama slijevala bujica laži. Prekrajala se istina. Odgajali smo mlade u neznanju, ugrađivali im krive vjernosti”, tvrdi.
“Ispod glasa smo komentirali kad su mijenjali imena ulica i trgova, kad su vojne postrojbe dobivale imena po notornim ustaškim zločinima. Šutimo kad mladi pozdravljaju ustaškim pozdravom kojeg ne razumiju. Vlast je u zadnjih 30 godina uglavnom šutjela o tome, a o ulozi Crkve neću govoriti”, ustvrdio je Habulin.
Plenković o partizanima, Bleiburgu…
Okupljenima se obratio premijer Plenković.
“Premda je praznik uspostavljen još 1991. na inicijativu predsjednika Tuđmana, od ove godine Vlada je nositelj organizacije njegova obilježavanja, kako i priliči, a tako će biti i u budućnosti”, poručio je na početku obraćanja.
Premijer je podsjetio na povijesne okolnosti u kojima je osnovan Prvi partizanski odred.
“Nakon Njemačke okupacije uspostavljen je kvislinški režim Ante Pavelić. U stvarnosti je Hrvatska bila podijeljena, a dijelovi Dalmacije su bili pod Italijom. Doneseni su rasni zakoni protiv Židova i Roma. U takvim okolnostima je skupina od 70-ak osoba osnovala Prvi sisački odred. Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske što je dovelo do ZAVNOH-a koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu. ZAVNOH je omogućio raskidanje ugovora s Italijom i povratak Istre i Dalmacije u Hrvatsku, ističe predsjednik Vlade RH.
“Stvaranje demokratske Hrvatske u obruču ratne Europe je jedinstven događaj, nedovoljno priznat od povjesničara. Hrvatska je imala najmasovniji partizanski pokret u Europi zbog čeka je Hrvatskoj osigurano istaknuto mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata”, kazao je.
“Prošle godine obilježili smo 25. obljetnicu velebne pobjede u Oluji. Tada sam, uz veliki ponos, rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih i s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo. Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama partizana za uspostavu Federalne Republike Hrvatske, vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. Tu ponajprije mislim na poslijeratne zločine na Bleiburgu što je produbilo podjele u poratnoj Hrvatskoj. Mislim i na uspostavu totalitarnog režima, tu mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika, čistke poput progona Alojzija Stepinca. Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja. Samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u hrvatskom društvu”, smatra.
Kazao je kako su u sklopu narodno oslobodilačke vojske djelovali i pripadnici manjina.
“Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, u odnosu na broj stanovnika”, rekao je Plenković.
Milanović o Bobetku, Špiljku…
Potom se obratio predsjednik Republike Zoran Milanović kojeg su okupljeni pozdravili ovacijama “Zoki, Zoki”.
“Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može biti bolna. U našoj istini nema ništa bolno, ona je zapravo lijepa. Krenimo od nekih istinitih stvari, to dugujemo ljudima koji su se okupili prije 80 godina”, uvodno je rekao Milanović, a prisutni su ga uzvicima prekidali dok je govorio.
> Bivši sudac: Sindičić je posvjedočio da je Mika Špiljak naložio ubojstvo Đurekovića
> Razorna analiza: Povjesničar Barić o Klasićevoj biografiji Mike Špiljka
“Dijeliti ljude i isticati tko je bio Hrvat, a tko Židov ne treba isticati jer ni oni to nisu radili. Oni su bili heroji, grubi ljudi koji su često znali prijeći crtu i napraviti loše stvari. Njih 70-ak boraca za revoluciju, ne radimo im uslugu ako spominjemo da su Hrvati, jedino Nada Dimić nije bila. Janko Bobetko nije bio ovdje, bili su njegova braća, bio je ovdje Mika Špiljak… Danas nisam tu da bih ikome utjerao svoju istinu, ja sam ovdje da ukažem na neke stvari koje Hrvatsku stavljaju na neko mjesto. Ovo nije bio prvi odred u Europi. Ovdje je došlo do simbioze antifašističke borbe i nakon toga odlaze na Baniju da bi s našom srpskom braćom i sestrama krenuli u borbu”, ustvrdio je predsjednik Zoran Milanović naglasivši kako “Hrvatska nije bila na strani pobjednika, već na strani pravde i istine”.
“Hrvatska je bila na strani dobra, rizika, pogibelji i hrabrosti”, poručio je Milanović.
Rekao je kako Hrvatska nije oslobođena samo dekretom nego partizanskim borcima iz Dalmacije koji su ušli u Rijeku. Pobrojao je imena ljudi za koje je rekao da su heroji hrvatskih gradova, ali nemaju ni ulicu.
“Ima ljudi u Hrvatskoj koji na ovaj dan gledaju s neodobravanjem, to je tako u političkom sustavu. Naš Ustav je pisan za jedan vijek, Ustav je uvijek odraz volje neke većine, a zajednica vrije i ključa dok mi ovdje razgovaramo. Hrvatska može biti bolja, Hrvatska je stabilna i uređena. Ovdje je cijeli državni vrh, ovo nikad nije bilo ružno pače, ali danas je posebno istaknuto”, rekao je i govor zaključio riječima prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana.
“Kada je umro Janjić Capo, Tuđman je poslao objavljeni telegram, riječima da je njegov put put poštenja”, rekao je Milanović nakon čega je ispraćen pljeskom.
Dan antifašističke borbe i 80. obljetnica antifašističkog ustanka u Hrvatskoj obilježit će se i u Zagrebu gdje će u 19,30 u programu na Trgu žrtava fašizma govoriti Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba; Stjepan Mesić, predsjednik RH 2000. – 2010.; Ranko Britvić, predsjednik VeDRA – e; Dana Budisavljević, redateljica i Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
