Hrvatski proračun traži hitan rebalans odnosno uštedu od 1,56 milijardi eura, barem tako tvrdi ministar financija Marko Primorac koji nije bio sretan kada je u javnost nedavno “iscurio” dokument kojeg je poslao svojim kolegama u Vladi da pripreme plan ušteda odnosno gdje će “odrezati” 10 posto sredstava za projekte koje su planirali.
>Inflacija u ožujku 4,1 posto; evo što je najviše poskupjelo
– Činjenica je da su u prvom kvartalu prihodi rasli oko 12,5 posto u odnosu na prošlu godinu, rashodi 20 posto. Vrlo vjerojatno će se to ponoviti s polugodištem. Znači, otvara se jaz između onoga što proračun prikuplja i onoga što proračun troši. Deficit koji je bio očekivan kad se radila projekcija je bio 0,7 posto BDP-a, pa je narastao na 1,9 posto očekivanja i sada smo došli na 2,6 posto. To znači da se Hrvatska s tim deficitom mora dodatno zadužiti za još 4 milijarde eura. Svaki daljnji proboj bi značio veće zaduženje, rekao je Mladen Vedriš, ekonomski analitičar, u emisiji “Studio 4” HRT-a.
Naglasio je kako je ovo upozorenje relativno dramatično jer se odnosi na rok od pola godine za 2024., ali nije ništa manje značajno za razdoblje od dvije godine pred nama.
Zašto je Vlada nekoliko mjeseci nakon izbora prisiljena na štednju?
Vedriš smatra da je vjerojatno bila optimistična prognoza da će prihodi rasti više od rashoda i da će pokriti povećanje izdataka za rast plaća.
Ističe kako se ne radi o povećanju plaću već usklađenju s onime što predstavlja kupovnu moć.
– Jer 60 posto ili 70 posto naših kućnih budžeta odlazi na artikle koji su poskupili 40 posto ili više, hrana, energija, farmaceutika i sl. Znači posebno je socijalni diskurs koji je naslonjen na zadržavanje ljudi na radnim mjestima i na onome što predstavlja socijalnu stabilnost, kazao je Vedriš.
Dodaje kako je neosporno da je povećanje plaća bilo vezano uz parlamentarne izbore.
– Oko 100.000 i nešto više radnih dozvola izdano je od početka godine. Ja vas pitam, može li tih 100.000 radnih mjesta, po stvaranju dodatne vrijednosti, po onome što stvara porezne prihode, puniti proračun s ovim očekivanjima?, upitao je.
>Državni proračun za 2024. godinu: Rashodi opet veći od prihoda, HDZ-u to nije problem
Vedriš se složio s tvrdnjom voditelja da imamo nafriziran proračun.
– Očekivanje je bilo, ako maknemo socijalne izdatke, mirovine, zdravstvo i tako dalje, polovica proračuna se puni od PDV-a. Očekivanje je bilo da će ponovno potrošnja, domaća i turistička, potegnuti i da će PDV to napuniti. Vidjet ćete da je sigurno smanjen promet stranih turista. Međutim, ono što je drastično smanjeno, to je izvanpansionska potrošnja. Prema tome, dotok PDV-a, pričekajmo šestomjesečni obračun, pad prihoda je stvorio dramatičnu situaciju u odnosu na rast rashoda, kazao je ekonomski analitičar.
Prioritet je, naglašava Vedriš, stvaranje ekonomskog i razvojnog modela koji će zapošljavati više ljudi na bolje plaćenim mjestima, imati veće investicije, piše HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
