Od 1. travnja rastu roditeljske naknade. Za drugih 6 mjeseci djetetova života maksimalna naknada narast će na 5 tisuća 654 kune. Saborski zastupnici pozdravili su ove mjere, ali naglasili to nije dovoljno ako se žele zaustaviti negativni demografski trendovi.
Marin Strmota, bivši državni tajnik za demografiju, kaže da je odluka o povećanju roditeljskih naknada pohvalna i poticajna, ali dodaje da je to samo jedna mjera obiteljske politike.
“Demografska politika je puno šira. Ovo je samo kap u moru što bi jedna država kao Hrvatska, koja je u ogrmonim demografskim problemima, trebala raditi”, kaže Strmota za RTL.
Upitan što smatra da pod hitno treba osigurati mladima da šire obitelj u Hrvatskoj, Strmota kaže:
”Razmišljam možda da političarima uvedemo kolegij demografije jer oni ne shvaćaju važnost razvoja stanovništva, to je i ekonomsko pitanje. Bez djece, mladih, tržišta rada, nema opstanka niti u jednom sustavu”.
Gradovi igraju na kartu zadržavanja mladih novčanim potporama, kao i subvencioniranjem kupnje doma. Strmota kaže da je to pohvalno s njihove strane, ali napominje kako lokalna uprava ima svoja ograničenja te da ništa ne može nadomjestiti nacionalnu stratešku politiku.
”Dokazano, financijski poticaji su samo jedna od stvari koje treba činiti kako bi se poboljšala demografska slika, a to je veliki izazov”.
Je li Hrvatska zemlja za majke?
”Ako gledate broj djece koja se rađa, ove godine bit će ispod 36.000 rođenih što je najmanji broj ikada u povijesti. Očito nemamo dovoljno dobre uvjete da žene rađaju”, kaže Strmota dodajući da je za to kriva cijela društvena i gospodarska klima, ali i osjećaj nesigurnosti koji vlada.
Strmota smatra da je ključna politička volja, koje nema dovoljno da se pozabavi ovim problemom.
“Premijer mora shvatiti da je to vrlo važna politika i ne vaditi se na to da su i druge zemlje u lošoj situaciji. Hrvatska je u daleko najlošijoj, mi smo ispod 4 milijuna ljudi. Ja ne želim slušati u priče da nema demografskog spasa, bez ozbiljnih strateških poteza i odgovorne socijalne obiteljske i gospodarske politike ljudi mogu početi vjerovati u državu pa i vraćati se u Hrvatsku, a možda i željeti imati veći broj djece”.
Strmota je još jednom ponovio kako se očigledno ne shvaća dugoročnost i sveobuhvatnost demografskih problema.
”Nemamo definiranu obiteljsku politiku i jasan smjer. Često se u Hrvatskoj zadnjih 20 godina obiteljska politika u praksi pokazivala kao politika milosrđa, pomoći ugroženima…To je vrlo loše i to treba mijenjati”, kaže Strmota.
Nakon nogometnog finala dogodio se baby boom. Upitan je li to zasad ipak jedina efikasna demografska mjera, Strmota u šali odgovara: “Onda Zlatka Dalića za premijera, možda bi to bilo rješenje”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
