Dok je u Kini usporen rast broja novozaraženih koronavirusom – europske države bilježe sve više novih slučajeva. Pooštravaju mjere protiv širenja virusa uvođenjem karantena, zabranama putovanja, zatvaranjem škola, odgodama javnih događaja.
Treba li potpuno zatvoriti granice? U kojoj će mjeri koronavirus promijeniti naš svakodnevni život? Imaju li zdravstvene ustanove dovoljno zaštitne opreme za svoje djelatnike? Može li se na temelju dosadašnjih spoznaja predvidjeti koliko će trajati krizna situacija? Zašto nas virusi pokušavaju ubiti?
U emisiji Otvoreno na HRT gostovali su:
doc. dr. sc. prim. Rok Čivjak, infektolog, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., epidemiolog, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Ivan Kristijan Kurolt, molekularni virusolog, Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu te dr. Nela Sršen, Sveučilišna bolnica u Padovi (Skypeom iz bolnice u Padovi).
Dr. Capak je na početku emisije komentirao najrecentniji događaj u KB Dubrava.
– Čovjek je došao sa simptomima pneumonije. Mi kad postavljamo definiciju sumnje, preuzeli smo je od ECDC-a, da i sama teška upala pluća bez obzira jel’ čovjek bio u kontaktu ili putovao na područjima koja su zaražena, predstavlja sumnju. Taj čovjek nije nigdje putovao, nije bio izvan Hrvatske i naša je pretpostavka da on neće biti pozitivan. S dosta velikom vjerojatnošću. No zbog kriterija koji smo postavili, čekamo test koji će potvrditi je li on pozitivan, istaknuo je.
Na pitanje je li taj čovjek napravio grešku jer je misleći da je zaražen došao direktno na jedan bolnički odjel, rekao je da bi sve osobe koje imaju teške respiratorne simptome trebale ili sa blažim simptomima a došle su iz zaraženih područja – ne bi tebao prošetati po bolničkim odjelima.
– Infektivna klinika ima za to sistem. Čovjek ostane vani, pozvoni, kontaktira ga liječnik, obavi anketu, vidi o čemu se radi. Liječnik je zaštićen sa zaštitnom opremom. Ako treba ide u izolaciju. Ovdje se ne radi o infektivnoj klinici, ali budući da ima teške respiratorne probleme bilo bi puno pametnije da se taj čovjek javio telefonom liječnicima da se postavi sumnja, nakon čega se postupi s njim kako se na kraju postupilo – preveze ga se u infektivnu kliniku.
Dr. Čivjak je rekao da većina bolesnika u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” poštuje proceduru “jer je vrlo velikim slovima jasno označeno na ulazu u hitnu ambulantu da bolesnici koji dolaze s ugroženih područja i imaju respiratorne probleme bi trebali pozvoniti javiti se”.
– Prvo izlazi sestra koja uzima osnovne podatke da vidi treba li bolesnika izolirati. U slučaju da treba postoji ambulanta u koju on ulazi a da ne prolazi kroz čekaonicu. Treba naglasiti da bez obzira na ovu epidemiju bolesnici koji imaju respiratorne probleme bi trebali stupiti u kontakt sa zdravstvenim djelatnikom koji radi trijažu i trebao bi dobiti masku koju stavlja preko nosa i usta da se smanji potencijalno širenje mikroorganizama na druge bolesnike koji čekaju u čekaonici, rekao je.
Trut je opisao stanje na granici.
– Protok na granici se uvelike smanjio i naravno da je graničnoj policiji i sanitarnim inspektorima lakše raditi nego prije. Oni i dalje postupaju po uputama koje su dobili od stožera civilne zaštite RH, propisanih od HZJZ-a. Mislim da je kontrolirano i da nema nikakvih problema, ustvrdio je.
Na pitanje trebaju li se zatvoriti škole, vrtići i fakulteti, dr. Capak rekao je da to “treba biti jedna promišljena epidemiološka odluka – ima li smisla, odnosno hoće li pomoći ako se zatvore”.
– Ovo u Istri je bila jedna panična reakcija kao rezultat toga što u Istri imamo dva potvrđena slučaja i što su kolale informacije da su ljudi iz Italije zbog najave o zatvaranju u karantenu htjeli pobjeći u Istru gdje imaju nekretnine ili su iznajmili apartmane ili došli u hotele. Brojke koje su kolale nisu realne. Preko e-vizitora prikupili smo informacije o broju ljudi. Smatramo da ta brojka nije toliko velika da se ti ljudi ne bi mogli pokriti s našim epidemiološkim mjerama, tj. nadzorom. Dodatno, uveli smo danas i mjeru karantene na granici. Do početka emisije znam da su samo dva čovjeka u karanteni. Svi ostali odlučili su se vratiti u Italiju. Mi smo sad oslobodili taj pritisak iz Italije. Imamo relativno povoljnu epidemiološku situaciju. Nemamo lokalne transmisije bolesti. Smatramo da u ovom trenutku ne bi trebalo zatvarati te institucije, ali naravno pratimo situaciju i možda će već sutra trebati drugačije reagirati, naglasio je.
Dr. Kurolt je rekao da je Kina jako striktno provela karantenu.
– To je vjerojatno pomoglo. Kako su dalje postupali stvarno nije moja domena.
S moje strane kao nekoga tko se bavi dijagnostikom, mislim da je najvažniji onaj period kad vi sa sigurnošću možete nekoga direktirati ili ne, ima li koronavirus ili ne. Gdje se kreće, u kojim izlučevinama ga se može naći, u kojem periodu, koliko dugo. Mislim da je to za nas najesencijalnije. Ima tu puno istraživanja koja se rade, od toga da se radi na cjepivima, “maping” antigenskih struktura – to je sve zanimljivo i bitno. Ali mislim da je za nas sad najbitniji dio da se što više sazna o tome kako se virus zapravo širi u osobi, gdje ga se može naći, kad ljudi postaju negativni, kad prođe bolest itd., rekao je.
Dr Sršen je rekla da uvijek može bolje, ali da je Italija napravila korektnu stvar kad je proglasila cijelu zemlju karantenom.
– To je moglo biti napravljeno i prije, posebno kad su se vraćali Kinezi na sjever Italije. Unatoč upozorenjima guvernera sa sjevera Italije da se odmah napravi karantena. Zbog politike nije se htjelo da se to interpretira kao neka vrsta rasizma i diskriminacije. Ostavili smo širom otvorena vrata tih 20-ak dana, dok nisu došli prvi smrtni slučajevi. Tada je nastala velika nesigurnost. Nakon što su cijeloj populaciji uzeli briseve, otkrio se velik broj pozitivnih ljudi. Problem je što je 70 posto onih koji su pozitivni, asimptomatični. To je dodatni problem u cijeloj priči. Imamo najviši postotak onih pozitivnih koji su hospitalizirani. Za razliku od ostatka Europe gdje se 13, 14 posto onih koji budu hospitalizirani. Naravno, brisevi uzimaju samo onima koji imaju efektivnu simptomatologiju virusa. Imamo iskustvo s nečim nepoznatim. Svaki dan se nadamo da ćemo otkriti nešto novo. Sve pohvale dekretu koji je izašao. Mene je šokiralo ponašanje Padovanaca, bezbrižno okupljanje mladih. Stvorili smo u javnosti mišljenje da mladima ionako neće biti ništa i oni se ponašaju kako žele. Nismo prenijeli važnu poruku da su baš mladi ti vektori koji prenose zarazu, istaknula je.
Dr. Capak je rekao da je Hrvatska razmatrala zatvaranje granica prije od Slovenije i Austrije.
– No Europska legislativa i ugovor s EU-om nam to dopušta ali isključivo u izuzetnim slučajevima koje treba dobro obrazložiti. A mi smo uveli za njih mjeru samoizolacije (kućne izolacije) za koju smo u tom trenutku mislili da je dovoljna. Ali kako je sad kod njoh eskaliralo da imaju po tosuću novih pozitivnih pacijenata o povećan broj smrtnih slučajeva, počeli smo razmatrati strože mjere. Uveli smo karantenu što je način da ih se odvrati od toga da ulaze u Hrvatsku, što je vrlo slično zatvaranju granica, rekao je.
Dr. Sršen je rekla da je najgore to što se događa s tako velikim brojem pacijenata da doktori moraju birati spašavati pacijente koji imaju najveće šanse da prežive. Svi kapaciteti su prepunjeni, klinike se pretvaraju u centre za reanimaciju. Nema zdravstvenog osoblja i njih se jako puno razboljelo. To su sve jako otežavajuće okolnosti. U mojoj bolnici mjesta još ima. Kapaciteti su popunjeni do 90 posto, rekla je.
Dr. Capak je rekao da je Hrvatska još 20. siječnja dok je epidemija bila samo u Kini počeli s pripremom. No za rad s ovim pacijentima je potreban ogroman broj zaštitne opreme. Ako je pacijent samo u izolaciji, 20 kompleta zaštitne opreme. Zato jer toliko ima kontakta s njim, a tko je u intenzivnoj njezi na respiratoru onda 40 do 50 kompleta. Dnevno. Po pacijentu. Trenutno imamo dovoljno. Nemojte misliti da mi ništa ne radimo na tome. Na sto strana smo naručili. No ovo je globalni problem, rekao je. No Imamo mi zalihe po bolnicama, naglasio je.
I kontinuirano nabavljamo, dodao je Trut.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
