(VIDEO) Dr. sc. Šikić iz NZJZ Dr. Andrija Štampar: ‘Nema razloga za paniku zbog onečišćenog zraka u Zagrebu’

Foto: Snimka zaslona

Uzbuna u Zagrebu: već je 15 dana onečišćen zrak pa liječnici savjetuju izbjegavanje tjelesne aktivnosti na otvorenom. Kaos i u zbrinjavanju otpada. Kontejneri pretrpani, smeće razbacano.

Gradonačelnik obećava riješiti problem do ljeta. Je li Zagreb postao europska prijestolnica smeća, kako tvrde ekološke udruge, a gradonačelnik izgubio kompas?

Zašto je najavio smanjenje cijene odvoza otpada iako je nedavno donesena odluka o poskupljenju. Dok se građane poziva na recikliranje, postavlja se pitanje je li grad spreman za novi model gospodarenja otpadom?

U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Vlado Brkić, predsjednik Stručnog odbora za zaštitu okoliša, energetiku i vodno gospodarstvo HDZ-a Zagreb, Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Gradskoj skupštini (GLAS) i Tomislav Tomašević, zastupnik u Gradskoj skupštini (Zagreb je naš).

Šikić: Razloga za paniku nema

Šikić je prvo htjela naglasiti da nema razloga panici ni uzbuni “kako se komunicira ovih dana”.

– Zbog vremenskih prilika, a uslijed zimske sezone grijanja, povećan je broj lebdećih čestica u zraku što utječe na kvalitetu zraka pa je ona smanjena. Uzrok je, ponavljam, sezona grijanja i postojeće vremenske prilike.

Jučer je bilo sunčano, magla se digla pa je bilo manje lebdećih čestica.

Upozorenja se izdaju da bi se smanjio potencijalni rizik za zdravlje. Naročito za osjetljive skupine, djecu, starije, kronične bolesnike. Tako se izdaju upozorenja i kad je visok UV index ili pojačana pelud, istaknula je.

Državna mreža ima tri postaje za mjerenje kakvoće zraka, gradska šest te četiri za posebne namjene. Nije ista kvaliteta u svim dijelovima grada. Ona ovisi o mikroklimatskim uvjetima, ali i o intenzitetu prometa te načinu grijanja u tom dijelu grada.

Granična dnevna vrijednost za lebdeće čestice PM10 famozne iznosi 50mg po metru kubnom. Ovih dana iznosi stotinjak.

Ukoliko se godišnje više od 35 puta prekorači dozvoljena granična dnevna vrijednoste tada zraka više nije prve kategorije nego pripada u drugu kategoriju kakvoće zraka, objasnila je.

Razloga za paniku nema, naglasila je.

Mrak-Taritaš je rekla da joj je žao da nitko iz Grada nije došao.

– To na jedan način pokazuje nezainteresiranost.

Dobro je da o tome razgovaramo o ovoj temi. To je i jedna od ključnih tema u EU-u, klimatske promjene. One su činjenica. Mi smo mali, ali nismo beznačajni. Mi klimatske promjene osjetimo.

Znamo koji su uzroci, idemo vidjeti kako malim djelovanjem, i Grad ali i mi pojedinci možemo utjecati. Smanjiti promet, voditi računa o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, istaknula je.

Tomašević je rekao da je uz promet i grijanje jedan od faktora odlagalište Jakuševac.

– Znamo da je bio požar, da su tada vrijednosti čestica bile čak tri puta veće. Trendovi su sve lošiji, nije pitanje dana. Sramota je da ovdje nije nitko iz gradske uprave.

Mislim da je loša šala da je ta ista gradska uprava zajedno s gradonačelnikom na čelu prijavila grad Zagreb za europsku zelenu prijestolnicu.

Ovaj grad s ovim odlagalištem koje se obećava zatvoriti zadnjih 15 godina, s vodom koja curi iz cijevi više od 50 posto, s ovako zagađenim zrakom i kaosom u gospodarenju otpadom – taj grad je gradska uprava prijavila za najekološkiji grad u Europskoj uniji. Pa sretno im s time, poručio je.

Mrak-Taritaš je rekla da je grad Zagreb po gospodarenju otpadom od svih europskih gradova na posljednjem mjestu.

– To je činjenica. Ono što me rastužuje su propuštene prilike. Grad Zagreb je imao dosta vremena da se pripremi za način na koji će se zbrinjavati otpad. Hrpa kanti iz kojih viri smeće koje se ne odvozi. I nakon dugog niza godina. Grad je počeo smrditi po smeće. Ovo što gradonačelnik radi je licemjerno. Mi smo predlagali da se ne poteže u džepove građana, nego da se pričeka odluka Vrhovnog suda. No gradonačelnikova koalicija je vrlo moćna. Nakon što je povećao dva, tri puta cijenu odvoza smeća, sad je odlučio smanjiti 17 kuna. To je čisti populizam, smatra.

Brkić: Zagreb kasni preko 20 godina u odnosu na sve Europske metropole

Brkić je rekao da mu je drago da djeluje unutar jedne stručne platforme koja se bavi zaštitom okoliša.

– Mi smo jedno tijelo koje se sastoji od stranačkih i nestranačkih eksperata, glave skupa. Educiramo naše političare, uglavnom u gradskoj skupštini, kako bi im uglavnom ponudili rješenje jer problem znaju. Ne radi se samo o educiranju političara nego i građana.

Vidimo da su kontejneri raspoređeni neadekvatno. ne zna se je li to zeleni otok, je li cesta, a moram biti i malo teatralan, ovoh dana morate paziti da vam s vrha zgrade na doleti bor. Toliko o postupanju naših građana.

Treba naglasiti da Grad Zagreb čine njegovi građani. Trebamo prvo krenuti od sebe. Educirati djecu. Nije samo na kućnom pragu sakupljati različite vrste otpada da bi one završile u jednoj velikoj zajedničkoj kanti, odnosno na Jakuševcu.

Zagreb kasni preko 20 godina u odnosu na sve Europske metropole. No, mislim da i dalje nade ime, naglasio je.

Tomašević se ne slaže da prvo trebamo krenuti od sebe.

– Smatram da prvo grad treba uspostaviti infrastrukturu. Da građani mogu odvajati, da im se to isplati, da im je to lagano, da ih se na različite načine potiče, educira i informira. Ako imate kaos koji kreće od glave, od gradske uprave, šest direktora čistoće u šest godina. Ta čistoća kad najavi da će odvoziti određene frakcije otpada to ne radi. Ne drži se dogovora. Imate prenatrpane kontejnere na zelenim otocima jer se ne odvoze redovito. Ako je sustav kaotičan kako možete od građana očekivati da odvajaju. S druge strane mi smo prije dvije godine, uz protivljenje oporbe uspjeli. Gradska skupština je usvojila odluku o novoj usluzi prikupljanja otpada. Do danas nije provedena, rekao je.

Mrak-Taritaš je ponovila – grad mora osigurati infrastrukturu.

– Kakvoća zraka u Zagrebu je druge kategorije, zimi zbog lebdećih čestica, a ljeti je povišena koncentracija prizemnog ozona. Što se otpada tiče, u blizini Jakuševca postoji mjerna stanica kako bi izmjerila količinu odlagališnih plinova, amonijaka i sumporovodika, rekla je Šikić.

Tomašević je istaknuo da je loše gospodarenje otpadom dijelom odgovornost jako loše uredbe koju je donijela Vlada.

– Prema toj katastrofalnoj uredbi jedan umirovljenik u garsonjeri plaća jednak fiksni iznos kao i obitelj od 10 članova u kući na tri etaže. Tako i hotel s 200 soba i hotel s 20 soba. jedan fast food plaća jednak iznos kao šoping centar.
Još je gore kako je uredbu ministarstva proveo Grad Zagreb. Ministarstvonije reklo koliki će udio biti tog fiksnog dijela u ukupnoj cijeni usluge odvoza otpada. Moglo je biti 10 posto pa ne bi toliko bila bitna ta nepravda. Svima poskupljuje usluga, a smanjuje se kvaliteta te usluge, naglasio je.

Brkić je naglasio da bi trebalo gledati sustav gospodarenja otpada od početka do kraja.

– Uredba je bitna. Ali pitanje je gdje taj otpad završava? Imate prikupljanje, odvajanje. Što dalje s tim otpadom?

Mrak-Taritaš rekla je da za dobar primjer ne trebamo ići u Beč.

– Dovoljno je otići do Novog Vinodolskog ili Kutine. Gdje sve odlično funkcionira. Nitko ne kaže da to ne košta, ali se može riješiti, istaknula je.

Postoje li poticajne naknade za smanjenje količine miješanja komunalnog otpada, odnosno fond koji se generira u fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, upitao je Brkić.

– Upravo taj fond bi se trebao koristiti kako bi se ovi ulazni, fiksni troškovi smanjili da ne idu na teret građana, smatra.

Brkić je upitao postoji li generalan plan za gospodarenje otpadom. Mrak-Taritaš mu je odgovorila da postoji nekoliko slojeva.

– Prvi je da educirani građani odvajaju otpad na kućnom pragu što je najbolje moguće. Drugi je da gradovi organiziraju infrastrukturu. A treći što s tim otpadom, upitala je.

Tomašević je rekao da 1500 kuna košta tona biootpada.
– Mi plaćamo privatniku za ono što građani odvoje, rekao je.
Nema odogovora kako će grad Zagreb bazično riješiti taj otpad, ustvrdila je Mrak-Taritaš.
Jedno od rješenja je sustav – plati koliko odložiš, rekao je Brkić.

No najvažnije je gdje će na kraju nerazvrstani otpad završiti. Imamo toplanu. Nazvali smo ga javno-javno pratnerstvo. Grada Zagreba i HEP-a. Modeli postoje. Nije to spaljivanje, nego termička obrada, rekao je.

Tomašević se ne slaže s tim načinom. Naglasio je da su svi frustrirani i pozvao građane da se pridruže u prosvjedu 1. veljače, u 16 sati na Trgu bana Jelačića, zajedno s udrugama građana.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt