(VIDEO) General Jelić: U BiH se Hrvatima sudi po jednom, a Muslimanima po drugom zakonu

Foto: snimka zaslona

Koje su poruke poslane s komemoracije za generala Praljka? Mogu li se očekivati nove optužnice iz Bosne i Hercegovine?

Analizirali su gosti Otvorenog: Marinko Krešić, glavni tajnik Hrvatskog generalskog zbora, Željka Antunović, bivša potpredsjednica Vlade, Višnja Starešina, novinarka i publicistica, Drago Pilsel, novinar i publicist, Zlatan Mijo Jelić, general HV i HVO-a.

Jelić: Po jednom se zakonu  sudi muslimanima dok se po retroaktivnom zakonom iz 2003. godine sudi Hrvatima

Zlatan Mijo Jelić bio je ratni zapovjednik Mostara i protiv njega je prije dvije godine podignuta optužnica. Tužiteljstvo BiH-a ga tereti da je u ratu u Bosni i Hercegovini bio dio udruženog zločinačkog pothvata.

“Problem je što hrvatska javnost ne zna ili ne želi znati da u Bosni i Hercegovini postoje dva zakona po kojima se sudi za ratne zločine. To je kazneni zakon iz bivše SFRJ i kazneni zakon BIH-a donesen 2003. godine. Prvo spomenuti ne poznaje termin udruženi zločinački pothvat, široki rasprostranjeni napad protiv čovječnosti, selektivnu zapovjednu odgovornost. Po tom se zakonu sudi muslimanima dok se po retroaktivnom zakonom iz 2003. godine sudi Hrvatima”, ističe Jelić.

Antunović: Hrvatska je pomagala civilima, Hrvatima, ali i svima onima koji su bili ugroženi ratom

Marinko Krešić komentirao je uhićenje petorice Bošnjaka osumnjičenih za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića. “Zanimljivo je da se to danas dogodilo. Da je trebalo dvadeset dvije godine iako su nakon prve godine znali što se dogodilo”, rekao je Krešić.

“U vrijeme rata, bilo je teško govoriti o bilo kakvim drugim odnosima osim o uzajamnoj pomoći i Hrvatska je to činila, rekla je Željka Antunović. Istaknula je da je Hrvatska pomagala civilima, Hrvatima, ali i svima onima koji su bili ugroženi ratom. Hrvatska je i vojno pomagala”, smatra Antunović.

Starešina: Logor Dretelj se pokazao kao kritično pitanje za Hrvatsku

Nakon što saznaje o umiješanosti Hrvata u logor Dretelj, tada humanitarni djelatnik Andro Vlahušić, kako tvrdi, o svemu obavještava predsjednika Franju Tuđmana, koji je napisao pismo i logor je oslobođen, a Hrvatska je pokazala humanitarnu stranu. On smatra da logor nitko nije mogao zatvoriti bez naredbe predsjednika Tuđmana.

Višnja Starešina ističe da u trenutku kad Tuđman odbija dati Izetbegoviću izlaz na more u Neumu, u svjetskim medijima izlazi priča o logoru Dretelj. Smatra da je priča vezana s raspadom pregovora o granicama u vrijeme sukoba.

“Svi su znali za njega, ali tada priča postaje aktualna, tada kreću prijetnje Hrvatskoj sankcijama. To je priča koja je imala duboku političku logiku i te naknadne priče su lovačke priče”, istaknula je Starešina. Rekla je da se logor Dretelj pokazao kao kritično pitanje za Hrvatsku.

Problem Hrvata u BiH

“Hrvati su izgubili ravnopravnost u BiH i promijenjen je izborni zakon za vrijeme vlade Ivice Račana. 2002. je promijenjen izborni zakon po kojem se biraju predstavnici Hrvati u tijela vlasti BiH, a tadašnja hrvatska politika ni one iza nisu reagirali. Ovo što su danas Hrvati neravnopravni i što nisu konstitutivni to sve ide od 2002., ali nijedna hrvatska vlast ne reagira. Da se Hrvatima vrate samo prava koja su imali po Daytonu danas bi imali izborni zakon po kojem biraju svoje predstavnike u tijela državne vlasti, bili bi ravnopravni i konstitutivni. 20 godina slušamo o Ahmićima, Dretelju, Heliodromu. Nitko ne poriče da je bilo zločina, ali ljudi koji su osuđeni u Haagu nisu planirali, organizirali i zapovijedali zločine. Mi na HRT-u koji plaćaju svi hrvatski građani uopće ne govorimo o zločinima nad Hrvatima. Muslimani su imali 331 logor kroz koji su prošla 14.444 registrirana Hrvata”, rekao je general Jelić.

Jelić se pita zašto se ne procesuiraju zločini nad Hrvatima i podsjeća na logore u srednjoj Bosni. Ističe kako su u Haagu osuđena samo dvojica časnika Armije BiH koji su zajedno su dobili 5 i pol godina zatvorske kazne. Pročitao je pismo Sefera Halilovića upućeno Predsjedništvu BiH.

Pilsel: Dobro sa misu za Praljka nije vodio biskup Košić

Pilsel je spominjao biskupa Juru Bogdana i njegovu propovijed na misi zadušnici za generala Praljka.

“Bojim se da je Praljak imao pomisao za primjer kad je počinio samoubojstvo”, rekao je Pilsel koji smatra da je dobro da misu nije vodio biskup Košić.

Starešina: Ponovno se priprema nova arhitektura BiH 

“Jedino okretanjem nove stranice može se izaći iz ove krize. Hrvatska je 1993. bila u puno bezizlaznijoj situaciji nego danas – s jedne strane prijetnje sankcijama, s druge strane rat, s treće strane muslimani i prijetnja da izađu na more, i opasnost da se izgube svi okupirani teritoriji u Hrvatskoj i da nam ostane nepriznata država ljuštura s kojom možete činiti što hoćete. To je riješeno kad je izabrano savezništvo i kad je postignut kompromis s kojim se preokrenulo ratno stanje i stvoren mir. Danas smo u sličnoj situaciji, ponovno se miješaju karte na Balkanu, ponovno se priprema nova arhitektura BiH i bez snažnog savezništva Hrvatska pozicija se ne može učvrstiti”, zaključila je Starešina.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt