Marija Pejčinović Burić idućih pet godina obnašat će dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Što taj diplomatski uspjeh znači za Hrvatsku? Koliko smo uspješni u ostvarivanju svojih vanjskopolitičkih ciljeva? Mogu li hrvatski političari pretendirati na još koju uglednu funkciju u Europskoj uniji?
Gosti HRT-ovog Otvorenog bili su predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP) Joško Klisović, vanjski član saborskog Odbora za vanjsku politiku prof. dr. sc. Goran Bandov, vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.
Bušić je rekla kako je pobjeda Marije Pejčinović Burić u utrci za glavnu tajnicu Vijeća Europe velebna pobjeda.
“Pobjeda puno znači ne samo za nju nego i za Hrvatsku i hrvatsku Vladu. To je veliki uspjeh za hrvatsku diplomaciju. Svi su se iznenadili kako je pobijedila tako velikom razlikom”, rekla je.
Vinković je podsjetio kako je naša diplomacija imala strahovito težak posao kad smo pokušali ući u Vijeće Europe 1996. godine.
“U međuvremenu smo došli na to da predsjedamo odnosno Marija Pejčinović Burić. Posao je ogroman, ali radi se o tome da političke grupacije u cijeloj Europi djeluju u tome. Pučka stranka, kojoj pripada i HDZ, zauzela se za Mariju Pejčinović Burić javnim pismom njihovog čelnika i posao je odrađen jako dobro”, smatra Vinković.
Klisović je rekao kako je svako imenovanje hrvatskog državljanina na neku međunarodnu funkciju jako važno za našu zemlju.
“To je način da se profilirate u međunarodnim odnosima. To je jako korisna činjenica za Hrvatsku koju treba iskoristiti. U svim svojim javnim nastupima uvijek sam se zalagao da na političkoj sceni postignemo konsenzus oko svakog hrvatskog državljanina koji se pokušava natjecati za neku međunarodnu funkciju jer je to u interesu naše zemlje. No nismo uvijek imali takav konsenzus, i to je loše.”
>Tko je Dunja Mijatović iz VE – koja Hrvatsku optužuje za nasilje nad ilegalnim migrantima
“Ako bi to bilo prekretnica u tom smislu, a vidimo da Nikola Grmoja nema takvo mišljenje, onda bismo napravili jedno veliko sazrijevanje u hrvatskoj vanjskoj politici da stanemo kao jedan iza onoga koji pokušava doći do nekog međunarodnog mjesta. To je uvijek u korist svoje zemlje, to je uvijek dodatno snaženje međunarodnog položaja Hrvatske”, uvjeren je Klisović.
Zvonimir Frka-Petešić rekao je kako činjenica da glavna tajnica dolazi iz Hrvatske daje državi neposrednu vidljivost koju do sada nismo imali.
“To je priznanje generaciji diplomata koji su izrasli za vrijeme Domovinskog rata kad su bili na diplomatskoj fronti. Cijela jedna generacija diplomata radila je na priznanju Hrvatske, na pristupnim pregovorima u NATO i EU. Imamo vrhunskih diplomata, a Marija Pejčinović Burić je kroz cijelu karijeru od Europskog doma, državne tajnice za europske poslove, saborske zastupnice, zastupnice u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, pregovaračice za vrijeme pristupnih pregovora i na kraju ministrica vanjskih i europskih poslova doista po svojoj biografiji je izuzetno kvalitetna i bila je doista najbolja kandidatkinja”, rekao je Frka-Petešić.
“Naravno tu je bila važna uloga i cijele diplomatske mreže, Vlade i premijera u lobiranju. Premijer je svugdje posebno isticao ovo pitanje, radilo se na svim razinama, diplomatska mreža radila je svoj posao i to je legitimno. To je doista veliki uspjeh za Hrvatsku, za vidljivost Hrvatske i priznanje zemlji koja prije 30 godina nije bila ni na karti svijeta, a danas je na čelu tako važne organizacije koja okuplja 47 država s 820 milijuna stanovnika. Vijeće Europe je ključna ustanova za zaštitu demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Kroz 25 godina standarde koje je VE postavilo za cijeli kontinent su i Hrvatskoj pomogli u podizanju demokratskih standarda tako da smo imali jako puno koristi od članstva u VE. Danas je VE u jednom novom kontekstu, jako je puno izazova na europskom kontinentu i mislim da Marija Pejčinović Burić može donijeti, što je dodana vrijednost kandidatkinje iz Hrvatske, je posebno iskustvo koje Hrvatska ima. To ima malo koja zemlja u Europi ima, a to je iskustvo stvaranja države, prijelaza iz totalitarnog režima u demokraciju, rat i poratnu tranziciju i obnovu i tu je hrvatsko iskustvo jedinstveno uz BiH. To je dodana vrijednost Marije Pejčinović Burić i vjerujem da će od njega profitirati Vijeće Europe”, rekao je Frka-Petešić.
Bandov je dodao kako je Vijeće Europe je definitivno najstarija europska institucija, jedna od najznačajnijih i kako je ona prva stepenica ulaska u bilo koju drugu narednu europsku integraciju.
“Ona se trenutačno nalazi u turbulentnom razdoblju – odnos s Rusijom, Azerbajdžanom, pitanje odnosa s Turskom, tu je i financijska pozadina i pitanje je što će zapravo biti s Vijećem Europe. VE može ostati samostalna institucija, kao što je i začeta kao ideja, ali će se morati potpuno transformirati. Prethodnik Marije Pejčinović Burić nije uvijek odgovarao onome što zapravo Vijeće Europe trebalo biti. Nadam se da će Marija Pejčinović Burić napraviti odlučne korake i da će se ta institucija vratiti vrijednosnim kategorijama – demokratizaciji društva, ljudskim pravima i vladavini prava”, kazao je Bandov.
“Vladavina prava je u mnogim državama članicama ove institucije prilično ugrožena. Pitanje ljudskih prava također nisu na nivou na kojem bi trebala biti. Tu je Vijeće Europe iznjedrilo instituciju – to je Europski sud za ljudska prava kako bi se omogućilo svakom građaninu unutar Europe neku posebnu zaštitu koju nije uspio ostvariti u svojoj domicilnoj državi da ju pokuša ostvariti u instituciji Vijeća Europe”, ustvrdio je Bandov.
