Nakon što je Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe, postavilo se pitanje tko će ju naslijediti na funkciji ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U prvom redu našla su se imena državne tajnice Andreje Metelko Zgombić i predstojnika ureda premijera Zvonimir Frka Petešić.
No, kako će Hrvatska predsjedati uskoro predsjedati EU, pretpostavlja se da će idući ministar biti netko s političkom dimenzijom, odnosno stranačkom iskaznicom. Tako Večernji list piše da se među kandidatima ponovno našao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je ovaj puta i najizgledniji. Postoje i špekulacije i mogućnost da se na neki način objedine ova dva resora pa da Božinović, uz poziciju ministra unutarnjih poslova, postane i potpredsjednik Vlade i bude zadužen i za vanjsku i za unutarnju politiku.
Božinović u HDZ ušao na poziv Jadranke Kosor 2011.
Na inicijativu Jadranke Kosor Davor Božinović učlanio se 2011. u HDZ, baš kao i premijer Andrej Plenković. Tadašnji ministar Božinović kratko se obratio sudionicima te je rekao da je već jednom bio član HDZ-a 1990. godine ali nije pojašnjavao kako je i zašto istupio.
Na parlamentarnim izborima za vrijeme Tomislava Karamarka nije ušao u Sabor, jer, kako je kazao medijima on i tadašnji predsjednik stranke jednostavno nisu politički “kliknuli”. Na posljednjim parlamentarnim izborima ostvario je 475 glasova.
Savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske 1987.
Karijeru započinje 1987. kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske dok tri godine kasnije sjeda na mjesto predsjednika Novačke komisije u Ministarstvu obrane RH.
Od 1994. do 2005. obnaša brojne diplomatske funkcije. Godine 1994. postaje viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova RH.
Nakon toga bio je savjetnik u hrvatskim veleposlanstvima u Bugarskoj (1994.) i Bosni i Hercegovini (1996).
Zatim je obavljao dužnost zamjenika načelnika i načelnika za susjedne zemlje u MVP u rangu ministra-savjetnika (1997.), a 1999. postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova u rangu veleposlanika.
Granić ga bez znanja ravnatelja HIS-a imenuje pomoćnikom ministra
Kada su krajem devedesetih počele političke borbe unutar HDZ-a i institucija za političko nasljeđe Franje Tuđmana, Mate Granić je, bez znanja ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana, imenovao Davora Božinovića za pomoćnika ministra i šefa Sedme uprave. Božinović, međutim, nije odlazio na kolegije HIS-a, a vršitelj dužnosti šefa Sedme uprave postaje Saša Perković, sin Josipa Perkovića, koji se uskoro pojavljuje i na kolegijima Granićeva kabineta i ravnatelja HIS-a.
Bilo je to vrijeme kad je nestao tzv. mostarski kontingent hrvatskih putovnica, navodno njih više od 900, od kojih su neke završile u rukama kriminalaca, recimo Srbina Milorada Ulemeka Legije i drugih, navodi tportal.hr.
Od veleposlanstva u Beogradu do predstojnika Mesićevog ureda
Božinović 2000. godine radi kao koordinator za odnose sa SRJ u MVP RH u rangu veleposlanika, 2001. kao privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu, a zatim 2002. kao veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori.
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić će ga u veljači 2004. imenovati novim predstojnikom Ureda predsjednika Republike Hrvatske. Tada je najavljeno da će koordinirati savjetničku ekipu i preuzeti velik dio Mesićevih protokolarnih obveza.
Godine 2005. postaje veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-u.
Za vrijeme Vlade Jadranke Kosor postaje ministar obrane te obnaša dužnost zastupnika promatrača Hrvatskoga sabora u Europskom parlamentu od 16. ožujka 2012. do 1. srpnja 2013.
Rođen je 27. prosinca 1961. u Puli, a podrijetlom je iz Boke kotorske. Završio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu gdje je i doktorirao iz područja međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti (VSS – doktor znanosti).
Oženjen je, otac dvoje djece. Govori engleski i bugarski jezik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.