(VIDEO) Aktivist Gregorić tvrdi kako vjeronauk odgaja birače HDZ-a i desnih stranaka, vlč. Šagud ga demantirao: ‘Uči kritički propitivati’

U emisiji Pressing N1 televizije gostovali su vlč. Tomislav Šagud, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije te filozof i ateistički aktivist Pavel Gregorić, inače unuk komunista i nekadašnjeg člana totalitarnog komunističkog režima s kojim dijeli ime.

Velečasni Tomislav Šagud smatra da je pitanje vjeronauka pitanje slobode roditelja da odaberu kako odgajati svoje dijete i to je pitanje osnovnih ljudskih prava. Zato, smatra, sustav mora omogućiti roditeljima da bude vjeronauka u školama.

Kaže kako je i identitet ljudi s ovog prostora povezan s vjerom i da vjeronauk uči kritički propitivati i uči da postoji više od materijalnog pa osoba postaje manje podložna totalitarnim sustavima kao i da štiti djecu od vjerskog fundamentalizma. Kaže da što je veća sekularizacija padao je broj institucionalnih vjernika, ali je rastao broj fundamentalista.

Gregorić: Vjeronauk odgaja birače HDZ-a ili još desnijih stranaka

Ateistički aktivist Pavel Gregorić smatra da bi bilo dobro imati natkonfesionalni vjeronauk u školama koji uči o svim religijama i to su i preporuke u Europi. Misli da konfesionalni vjeronauk u hrvatskim školama nije dobar.

Kaže da ovako koncipiran vjeronauk ne spada u škole jer mu se čini da taj sadržaj nije u suglasju sa znanstvenim spoznajama pa kao primjere navodi spominjanje liječenja dodirom, anđele itd.

Nastavlja da se i metodološki ne slaže s ostalim predmetima, čini mu se da katolički vjeronauk kojem je svrha evangelizacija predisponira učenike da favoriziraju jedan svjetonazor i skup vrijednosti koji je karakterističan za demokršćanske i desne političke opcije.

“Ovako postavljeni vjeronauk odgaja birače HDZ-a ili još desnijih stranaka za one koji su razočarani HDZ-om.” Smatra i da je društveno štetan jer postoje elementi evidentne netrpeljivosti s ateistima.

Velečasni Šagud odgovorio mu je da ne postoji kontradiktornost s drugim predmetima, pa navodi tako da su čuda nešto što je izvanredno. Dodaje da se citiraju u udžbenicima i Ivica Puljak i Charles Darwin. Ustvrdio je da se i poštovanje drugih religija isto obrađuje.

“Vjeronauk nema cilj nagovoriti ljude da vjeruju, vjeronauk ima za cilj osposobiti djecu za kritičko razmišljanje”, rekao je i istaknuo kako vjeronauk u europskim školama nije iznimka, nego pravilo.

Voditeljica je iznijela podatak koji kaže da je 42 posto djece upisalo vjeronauk radi obitelji.

Velečasni Šagud je istaknuo “da je to istraživanje metodološki vrlo upitno budući da je provedeno isključivo putem google obrasca, nije postojao nikakav nadzor prikupljanja podataka, veliki broj ispitanika nije iz Zadarske nadbiskupije – to nije znanstveno istraživanje, postoje neka druga istraživanja koja se provode unazad 10 godina koja pokazuju da u nekim drugim parametrima ovo istraživanje odstupa”

Gregorić se osvrnuo na istraživanje iz 2018. godine Friedrich Ebert Stiftunga koje je pokazalo da samo 44 posto ispitanika odlazi na misu jednom ili više puta mjesečno, da se 80 posto ispitanika deklariraju kao katolici, ali puno manje njih kaže da su religiozni.

Velečasni Šagud: “85 posto mladih slijedi nauk Crkve”

Nasuprot ovom istraživanju, velečasni je iznio drugo provjereno istraživanje – Europsko istraživanje vrijednosti, koje govori kako se 85 posto mladih slaže sa stavovima Crkve.

“Na vjeronauk nisu pozvani samo vjernici, pozvani su svi, cilj je učenike suočiti s temeljnim pitanjima i navesti na kritičko promišljanje”, kazao je vlč. Šagud i dodao da je za vjeru veliko opterećenje ljudi koji se izjašnjavaju katolicima, a ne žive vjeru i dolaze misleći da mogu platiti sprovod, vjenčanje itd.

Odgovorio je Gregoriću da u Europi 20 zemalja ima konfesionalni model vjeronauka. Komentirajući Gregorićevu tezu da vjeronaukom u školama žele širiti vjeru pozvao ga je na uvodni sat za krizmanike gdje im kaže da tko misli da je ovdje pod prisilom može otići i on će mu stisnuti ruku i čestitati jer je iskren prema samome sebi.

Revizija Vatikanskih ugovora

Gregorić kaže da sve vjerske zajednice nisu jednake pred zakonom u Hrvatskoj jer katolička Crkva ima državu Vatikan iza sebe i međunarodne ugovore.

Šagud odgovara da nisu privilegirani jer se zakon jednako odnosi na sve vjerske zajednice, a razlika je jedino da katolička Crkva ima jamstvo da im prava neće biti ograničena. Dodaje i da je ono što je katolička Crkva dogovorila za sebe drugim zajednicama dano kroz zakon.

Na pitanje što misli o onima koji traže reviziju ugovora odgovara da mu se to čini kao ideološko pitanje, a vidi kroz broj djece koja upisuju vjeronauk da većina to ne želi. Ističe da Vatikanski ugovori štite Crkvu od samovolje države. “Često zaboravljamo da Crkva i država zajedno rade za dobrobit građana i smatram da su Vatikanski ugovori odlični”, rekao je.

Crkva je za uvođenje alternativnog predmeta za djecu koja ne pohađaju vjeronauk
Velečasni Šagud citirao je kardinala Bozanića koji je rekao da pozdravljaju uvođenje alternativnog predmeta za djecu koja ne pohađaju vjeronauk naziva Religijska kultura.

“Crkva je bila otvorena za uvođenje alternativnog predmeta. Zašto on nije uveden to je u ingerenciji Ministarstva znanosti i obrazovanja. Crkva je spremna dati svoj doprinos kako bi se taj predmet oformio. Ministarsvo ima obvezu prema učenicima koju ovih trideset godine ne ispunjava.”, rekao je.

Gregorić odgovara kako je njegov dojam da postoji prešutni utjecaj Crkve i da zbog toga nije uveden alternativni predmet. “Mislim da su se bojali reakcije Crkve”, rekao je Gregorić.

“Mislim da to ulazi u područje teorije zavjere i ne mogu komentirati tu tvrdnju. ne vidim dokaze za to”, rekao je velečasni Šagud i dodao:

“Imali smo Vlade koje nisu sklone Crkvi. Još je za vrijeme ministra Primorca bilo govora o uvođenju alternativnog predmeta. Zašto političke opcije, koje nisu sklone tome kada su bile na vlasti, nisu to izvele?”, upitao je velečasni, a aktivist Gerogirić je ostao bez riječi na postavljeno pitanje.

Gregorić kaže da za alternativni predmet treba i obrazovati ljude, a pita se tko bi onda predavao taj predmet.

Imaju li vjeroučitelji veća prava od ostalih učitelja?

Oko plaćanja i zapošljavanja vjeroučitelja, koji nisu pod ingerencijom MZO-a, ali ih MZO plaća, velečasni Šagud ne vidi problem. Kaže da oni moraju zadovoljiti pedagoške standarde, a program mora proći recenziju MZO-a.

Gregorić kaže da kada škola traži nastavnike raspisuje natječaj, a kada treba vjeroučitelja ne raspisuje natječaj nego se obraća biskupiji i traži vjeroučitelja koji može postati i ravnatelj, a ima ih 20-ak trenutno, jer ima sva prava kao i ostali učitelji.

Šagud kaže da su vjeroučitelji i možda u lošijem položaju jer odgovara i biskupiji i školi. Gregorić odgovara da vjeroučitelji mogu prije napredovati nego ostali.

Je li Hrvatska sekularna država?

Gregorić misli da u praksi nije u cijelosti sekularna država jer vidi utjecaj Crkve na škole kroz vjeronauk primjerice.

Velečasni Šagud sekularnost vidi kao odvojenost crkvene i državne vlasti i to tako da premijer ne može određivati biskupe i obratno, a hoće li se moliti Oče naš na početku zasjedanja Sabora to je stvar dogovora. Mislim da u Hrvatskoj trenutni model održava ono bitno što većina građana ove zemlje želi”, rekao je Šagud.