(VIDEO) Guverner HNB-a otkrio koliko je tvrtki dosad tražilo moratoriij na kredit i može li Hrvatska preživjeti još jedno zaustavljanje gospodarstva

Foto: Snimka zaslona

Ideja države i središnje banke u krizi bila je jednostavna – osigurati desetke milijardi kuna bankama koje bi tako financirale poduzetnike. Milijarde su i dalje u bankama, a slabo ili nikako ne dolaze do gospodarstva.

Guverner HNB-a Boris Vujčić u Dnevniku Nove TV objasnio je zašto banke sporo ili gotovo nikako ne daju kredite poduzetnicima.

Najviše moratorija u turizmu

Dodao je da trećina tvrtki nije mogla dobiti kredite jer su od prije prezaduženi ili nisu imale dovoljno kapitala, trećini tvrtki krediti nisu ni bili potrebni, a trećina tvrtki kredite je dobila.

Otkrio je da je dosad predano 80.000 zahtjeva za moratorij na kredit, odnosno zatraženo je 40 milijardi kuna, od čega je moratorij odobren za 33 milijarde kuna. Dodaje da odobrenje moratorija ovisi od banke do banke.

”Najviše se zasad odobravaju moratoriji građanima koji su u turizmu jer bi oni u ovoj sezoni mogli izgubiti većinu prihoda, sve do sezone iduće godine. Tu se daje i do 12 mjeseci”, kazao je Vujčić.

Bez straha od rasta tečaja

Na pitanje može li se na jesen očekivati pad cijena nekretnina u Zagrebu zbog manjeg priljeva novca iz Dalmacije, Vujčić kaže da bi se moglo očekivati manje novca zbog manje turizma i manje kupovine nekretnina u Dalmaciji. ”Međutim, nakon potresa se segmentiralo i u Zagrebu”, ističe guverner HNB-a.

Kaže da ne treba strahovati od dramatičnog rasta tečaja kune. ”Mi smo tečaj kune stabilizirali i on će sasvim sigurno ostati stabilan. Imamo sasvim dovoljno pričuva i osigurali smo swap liniju s Europskom središnjom bankom u iznosu od 2 milijarde eura. Država je izdala obveznicu od 2 milijarde eura i time je praktički pokrivena godina. A nakon ulaska u tečajni mehanizam mi ćemo i dalje tečaj morati održavati stabilnim”, objašnjava Boris Vujčić.

Možemo li preživjeti još jedno zaključavanje gospodarstva?

Kada je riječ o ulasku u euro, Vujčić se nada da će to biti moguće u srpnju. Kaže da očekuje da Hrvatska euro dobije dvije godine nakon ulaska u tečajni mehanizam. Otkrio je i kakva su iskustva drugih zemalja sa skokom cijena nakon uvođenja eura. ”Ona govore da cijene nisu eksplodirale. Potrebno je voditi računa da cijene u kafićima i zaokruživanje cijena ne naraste značajno. Međutim za većinu dobara i usluga cijene nisu značajno porasle”, kazao je.

Na pitanje bi li hrvatsko gospodarstvo moglo podnijeti još jedno ”zaključavanje na 40 dana”, poput onog koje se dogodilo zbog epidemije koronavirusa, guverner Hrvatske narodne banke kaže da bismo i to mogli preživjeti. ”Ali cijena bi bila izuzetno visoka. Ako bi ponovno imali ovakvo zaključavanje, onda bi pad BDP-a mogao biti puno veći i to bi bila vrlo visoka cijena”, poručio je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr