Hrvatsko-slovenski granični spor ponovno je u središtu pozornosti nakon otkrivenog izvješća o utjecaju slovenskog državnog aparata na arbitražni proces o granici. Uskoro se očekuje i odluka suda Europske unije u slovenskoj tužbi protiv Hrvatske zbog arbitraže.
Kako će se otvorena pitanja riješiti i kako će utjecati na odnose dviju zemalja, u HRT-ovoj emisiji “U mreži Prvog” govorili su državna tajnica vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, urednik portala Euractiv Željko Trkanjec i dopisnik iz Slovenije za Al Jazeeru Balkans Gašper Lubej te Tanja Fajon, slovenska zastupnica u Europskom parlamentu.
Metelko-Zgombić naglasila je kako ovo izvješće ne donosi ništa novo te da je to ono što smo mi otprije znali. Izvješće ima 150 stranica i tajno je. Ima 17 stranica koje su dostupne javnosti, ali i one na mnogim mjestima imaju zatamnjene dijelove. Izvješće potvrđuje da je slovenska zastupnica u parlamentu sustavno komunicirala s arbitrom i da je to nešto što kompromitira postupak.
“To nije bilo samo komuniciranje nego su se dostavljali i dokumenti arbitru. Sve to pokazuje da je Slovenija kao država bila duboko uključena. To što sama zastupnica nije odgovorila tko je sve znao za njezino protupravno komuniciranje i kršenje arbitražnog sporazuma, ne znači da državni vrh nije znao za to,” rekla je i dodala da ona sama nije snosila nikakve sankcije te da je zbrinuta i radi u ministarstvu pravosuđa.
Lubej je rekao kako je važno da se odgovori koja je bila uloga parlamentarne komisije.
“Uloga je bila ta da se utvrdi kako je Simona Drenik razgovarala preko otvorene linije s arbitrom. Izvještaj govori o tome da je ona imala informacije kako treba komunicirati. Što se tiče uloge obavještajne službe, ona je trebala sve uključene u ovaj postupak obučiti za komunikaciju koja ne bi trebala biti otvorena za hrvatske obavještajne službe. To je normalno zato što i hrvatska i slovenska strana žele imati komunikaciju do koje ovi drugi ne mogu doći”, naglasio je.
“Slovenska strana je, nakon što se otkrila sporna komunikacija, priznala da to nije bilo u redu. Ova je komisija htjela utvrditi zašto zastupnica nije komunicirala prema pravilima. Iz izvještaja je jasno da je zastupnica pogriješila, ali nije jasno tko je sve za tu njezinu komunikaciju znao. Teško je povjerovati da ministar Erjavec to nije znao”, rekao je te dodao kako se treba znati da je ova komisija u rukama opozicije i da je to napad na ministra Erjavca.
Metelko-Zgombić nije se potpuno složila s Lubejom i rekla je kako je izvješće imalo zadaću da istraži kako to da zastupnica Drenik nije postupala prema pravilima tajnosti, ali ono što se iz izvješća vidi je to da je slovenski vrh bio svjestan da je bila riječ o sustavnom komuniciranju, a to je velik krimen i to je nepovratno kompromitiralo arbitražu.
“Mi smo, unatoč svemu, spremni podvući crtu i s njima početi bilateralno razgovarati”, istaknula je.
Trkanjec je naglasio da je cijeli ovaj slučaj definiran 2015. Tada je Slovenija počela govoriti ne o tome gdje su pogriješili, nego kako je to otkriveno. Slovenija nikada nije dovela u pitanje da je Drenik s njihovim arbitrom razgovarala mimo svih kriterija, ali su se pitali kako se to moglo dogoditi, rekao je.
“Ovo je izvješće zanimljivo zato što je objavljeno u Sloveniji 11. studenog i nije bilo nikakve reakcije na slovenskoj političkoj razini. Drenik je naglasila kako je komisija radila iznad svojih ovlasti i to je bio kraj. Tek kada je izvješće objavljeno u Hrvatskoj, u Sloveniji počinje naglo dizanje tenzija pa Boris Pahor govori da će se sazvati vijeće za nacionalnu sigurnost.”
“Činjenica je da su Matej Tonini iz opozicijske stranke Nova Slovenija, slovenska opozicija je nestabilna i 5 stranaka nema većinu, i Janez Janša naišli na mogućnost da se koalicija uzdrma. Ideja je da se udari na najslabiju kariku koalicije, a to je ministar Erjavec. Bumeran se vratio i slovenska javnost optužuje njih da su izdali tajne”, govori Trkanjec.
Tanja Fajon, slovenska zastupnica u Europskom parlamentu, izabrana je za predsjednicu posebne radne skupine za Schengen.
“Ja se već godinama zauzimam za slobodu kretanja, za Europu bez granica. Željela bih da i Hrvatska, što je brže moguće, uđe u Schengen, ali smatram da su potrebne još neke dodatne mjere zato što imamo informacije da dolazi do kršenja ljudskih prava na granici između Hrvatske i BiH”, rekla je.
