Od farme pa do stola cijena mu naraste nekoliko puta. Oni koji ga proizvode zarade najmanje, a oni koji ga piju plate najviše. Uskoro će biti još skuplje. Cijena mlijeka danas je na policama oko 7 kuna po litri, a nova cijena bi trebala iznositi 7,5 kuna.
“Smatram da će to još više otvoriti vrata uvoznom mlijeku, i to mlijeku vrlo lošem. Takozvanom šrot mlijeku. Mlijeko na policama je povijesno skupo, ako govorimo o svježem mlijeku mlijeko nikad nije bilo skuplje”, rekao je proizvođač milijeka Kristijan Pandek za RTL.
Vodeći proizvođači za RTL potvrđuju da cijena mlijeka ide gore za iznos povratne naknade čim ona stupi na snagu. Ipak, ističu kako će oni kupci koji vraćaju ambalažu svoj novac dobiti natrag, ali problem je u tome što to ne rade svi i ne uvijek. Nelogično je i to što se građane potiče na razdvajanje, pa tako imaju gdje propisno odložiti i plastične boce, ali ipak će platiti skuplje mlijeko, kažu predstavnici proizvođača i uvoznika.
“Posebice ako se zna da je država u proteklih par godina preko Fonda za zaštitu okoliša investirala preko 400 milijuna kuna u razvoj sakupljačke mreže, a isto tako da je sada u najavi projekat za raspisivanje javnog poziva za sakupljanje te ambalaže, postavlja se pitanje čemu to”, kaže direktorica EKO Ozra Dragica Bagarić.
U Udruzi otkupljivača i prerađivača mlijeka pitaju se i hoće li mlijeko poskupljeti točno za iznos naknade ili ipak više.
“Ono što je nama još uvijek upitnik a to je ona dodatna naknada. To znači po jedinici plasirane ambalaže na tržište. to bi bilo nekih 0,10 kn plus PDV. To nam je još ne poznato koliko će to biti, ali sigurno je to trošak koji će se ubrojiti u cijenu mlijeka na tržištu”, rekao je predsjednik udruge Cromilk Dalibor Janda.
Povratna je naknada inače ukinuta 2015. godine, i sada se ponovno vraća, kako doznajemo zbog mnogobrojnih upita građana i zato jer ih se želi potaknuti na odvajanje otpada.
“Ono što želim skrenuti pozornost da industrija sada već plaća tu naknadu za spremanje po toni tih plastičnih proizvoda, znači te plastične ambalaže. Kada gledamo ovaj trošak, ne vidimo nekakvu korist s obzirom da se proteklih godina znatno ulagalo u razvoj sakupljanja otpada kod kućanstva. Sada već imamo situaciju da ljudi već razvrstavaju tu ambalažu doma”, zaključio je Janda.
Ministarstvo zaštite okoliša o detaljima novog Pravilnika i poskupljenja ne želi govoriti sve dok ne dođe na e-savjetovanje.
Kupovna moć među ‘najjadnijima’ u Europi
Cijena goriva prije nekoliko tjedana već je porasla, očekuje se da će ove godine skočiti i cijena plina, a najavljeno je poskupljenje odvoza otpada iz stanova te poskupljenje struje. Očito je ovo godina poskupljenja jer će potrošači za osnovne stvari morati izdvojiti puno više.
“Normalno je mlijeko mora poskupiti ako će se ambalaža vraćati. Potrošači su kažnjeni jer mi odvajamo plastiku uredno i tako radimo nečiji posao. proizvođači plaćaju naknadu za zbrinjavanje i država je tu trebala intervenirati subvencijama za komunalna poduzeća da bi se izbjegla ovakva situacija”, rekla je za RTL Ana Knežević, predsjednica hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
>Nova poskupljenja: Plin za kućanstva od 1. travnja plaćat ćemo 6,9% više
U nekim gradovima je odvoz smeća već drastično poskupio. U Zagrebu se također spremalo veliko poskupljenje, ali su ga udruge potrošača zaustavile.
“Ljudi se žale. Gospođa iz Varaždina se žalila da je prije imala račun od 42 kune, a sad ima 125 kuna. To je 150 posto. Sa svakim poskupljenjem standard pada, a ionako je nikakav. Jedan od najjadnijih u Europi. Naši su potrošači među najsiromašnijima. Tu su umirovljenici kojih je blizu milijuna s mirovinama manjim od 2000 kuna. Vlada bi trebala razgovarati o kupovnoj moći odnosno što si ljudi mogu priuštiti nakon što riješe sve ove troškove koje moraju”, zaključila je Knežević.
