Zbog šokantne objave na Facebook-u sin saborskog zastupnika Đakića završio u pritvoru – tereti ga se za javno poticanje na mržnju na nacionalnoj osnovi. Vlada najavljuje poseban zakon za takva kaznena djela na internetu.
>HDZ oštro osudio objavu sina zastupnika Đakića: Pokrenut će stegovni postupak
Je li govor mržnje u porastu, čime je najčešće motiviran? Je li zakazao sustav sankcioniranja?
Na ta i druga pitanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovaralisu: Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture; Gordana Vilović, s Fakulteta političkih znanosti; Lucijan Carić, stručnjak za zaštitu informatičkih sustava; Renato Matić, sociolog i Franko Vidović, saborski zastupnik SDP-a.
>Đakićev sin pušten na slobodu: ‘Da je netko drugi to objavio, ne bi vi digli toliku prašinu
>Ministar Medved osudio govor mržnje sina zastupnika Đakića na društvenim mrežama
“Svatko razuman ovako nešto mora osuditi. Moramo razmisliti što smo učinili u sustavu obrazovanja, kad jedna mlada osoba može nešto ovako učiniti. Ovako pravovremenim reakcijama policije možemo pridonijeti da se suzbije govor mržnje.”, kazala je Nina Obuljen Koržinek.
“Kao i svako normalan osuđujem ovakvo ponašanje. Sjetite se kad se 2013. na skupu u Makarskoj prijetilo Ivi Josipoviću. Ovakve stvari tako počinju, i moraju se osuditi odmah na početku, edukacijom.”, kazao je Franko Vidović te dodao kako na toleranciji treba raditi cijelo društvo – posebno “mi koji govorimo u javnom prostoru”. Pozvao je sve dionike u društvu da razmisle o tome što rade i govore.
Gordana Vilović rekla je kako je teško odgajati neku osobu koja ima 20 godina.
“Mladi nisu dosad procijenili gdje je okvir pristojnosti. Nije samo obitelj temelj – nego i ono što mladi dobijaju na ulici, u školi ali i u medijima i prema ponašanju nekih naših političara. Kad su bili na stadionu, studenti su mi rekli da su i oni dizali ruku, iako nisu znali što to znači.”, dodala je.
Renato Matić je kazao kako kao građanin i bivši branitelj ima razloga sumnjati u osude ovih slučajeva od strane nekih političara. “U rukama imaju takve poluge noći da ovaj incident mogu pretvoriti u vrlo ozbiljni problem, onako kako ga doživljavaju primjerice u Njemačkoj. Čuđenjem ili zgražanjem to se ne može, a naročito ako se s tim koketira kad treba skupljati glasove”, smatra Matić.
Lucijan Carić je Đakićevu objavu nazvao samo ‘šlagom na torti’.
“Fažizam je danas gotovo javni diskurs i sad se zgražamo nad nekim tipom koji je objavio nešto na Facebooku. Ne smatram da nekoga treba kažnjavati zbog objave na Facebooku. Vrijeme za donošenje zakona je davno prošlo. Mi smo sad poput Titanika napola pod vodom i orkestar polako svira.”, dodao je.
Carić smatra kako se tu radi o pokušaju reguliranja jednog svijeta koji se ne može kontrolirati.
“Time se bave ljudi koji o tehnologiji pojma nemaju i radi se o patetičnom pokušaju da se nešto promijeni. Ustvari se radi o pokušaju ‘kontroliranja lažnih vijesti'”, rekao je u Otvorenom.
S tim se nije složila Nina Obuljen Koržinek. Najavila je da će se po novom zakonu kažnjavati pozivanje na mržnju i na društvenim mrežama, a da će mjere ići i prema vlasnicima.
“Postoji konkretna medijska urednička odgovornost, a ima i onih koji putem algoritama ‘fingiraju urednike’, kazala je. Konzultacije su u tijeku i u okviru EU-a se dosta razmatra kako riješiti taj problem. Normativni okvir mora napredovati onako kako napreduje tehnologija. Ali tu je i obrazovanje, kao i odgovornost javnih osoba i političara za izgovorenu riječ.”, smatra.
Gordana Vilović kazala je kako se govor mržnje ne tolerira odnedavno, nego već više od 20 godina.
“Mi smo u mračno doba točno znali što je nacizam. Danas su ograde pukle. Iznenađuje me hrabrost da se mijenja povijest, da mladi ljudi ne mare o činjenicama.”, kazala je te dodala kako je u svemu bitna i medijska pismenost od vrtićke dobi. Smatra kako mladi moraju slobodno govoriti o tome što misle, ali ne kroz govor mržnje. Podsjetila je da svatko od nas može biti jednog dana manjina, zato manjine treba štititi i raditi za dobro drugih.
“Mržnja nije ničije vlasništvo. Treba pogledati sebi u oči. Svaki javni govornik mora nastupati s imenom i prezimenom, smatra Renato Matić. Njemačka je učinila puno na suzbijanju govora mržnje. Nisu to učinili zakonom, već time što su sebe pogledali u ogledalo. Ne može se u govoru jednog političara negirati Jasenovac ili govoriti da su svi iz Vukovarske bolnice bili ustaše.”, kazao je.
Lucijan Carić smatra kako je problem društveni, tj. vantehnološki.
“Predsjednik Trump laže. Može se svašta reći. Činjenice su se izgubile, sankcije su se izgubile – to ne možete nijednom tehnologijom regulirati.”, kazao je.
