(VIDEO) Pobuna u Slavoniji: Ne žele predati svoju zemlju u ruke Rusa

Foto: Snimka zaslona

Slavonija odbija predati ono najvrijednije što imaju u ruke stranaca, svoju zemlju. Načelnici i gradonačelnici nalaze se pod pritiskom jer ih se tjera da svojim potpisom omoguće da zemlja koja je prije bila u Agrokorovu vlasništvu, za vrlo niske iznose, sada prijeđe u ruske ruke, otkriva Provjereno Nove TV.

Gradski vijećnik u Vinkovcima Darko Posarić kaže da za to neće dići ruku, jer smatra da se radi o nečem potpuno štetnim, krivim i pogrešnim za Slavoniju. S njim se slaže i načelnik Općine Bilje Željko Cickaj.

”Nas zanima sudbina Belja, iz jednog jedinog razloga, jer onaj tko bude upravljao Beljem, taj zaista upravlja životom na ovom području”, kaže Cickaj.

”Ako smo nešto naučili u iskustvu INA-e i to preveli na ovo ovdje, ta zemlja će ostati, ali će ljudi otići, neće imati perspektivu. Ako nam je to u interesu, ne znam, meni nije. Ja sam se ovdje rodio, ovdje želim dovršiti svoj život”, kaže Cickaj.

Ni gradonačelnik susjedne općine Darda, HDZ-ov Anto Vukoje, ne želi prenijeti koncesije. A kada je o tome trebalo odlučiti u Vinkovcima, utvrdi HDZ-a, dio vladajućih se na sjednici gradskog vijeća nije pojavio.

“Vlast je sama srušila kvorum svoje vlastite sjednice“, kaže Posarić.

Gradonačelnik se nije pojavio na dogovoreni intervju s reporterkom Provjerenog, no, na vijeću je prijenos koncesija itekako branio.

”Branio je to praktički bez argumenata. On govori o radnim mjestima. Radna mjesta s ovim nemaju veze, te tvrtke su praktički u privatnom vlasništvu, bile u privatnom vlasništvu, ostaju. Privatnik određuje koliko njemu treba zaposlenih. Mi na to nećemo imati utjecaja”, kaže Posarić.

Načelnicima i gradonačelnicima nije jasno zašto sada imaju bitnu ulogu u prijenosu koncesija jer su ugovore u ime Vlade prije potpisivali ministri. Kako je do toga došlo?

Prvo je izglasan Lex Agrokor kojim se omogućava financijski oporavak tvrtki u sastavu Agrokora. Kapaju novi milijuni, kompanija diše. Potpisuje se nagodba i osnivaju se zrcalne tvrtke na koje se prenosi sva imovina starih tvrtki pa i koncesije na zemljišta. Da bi se to ostvarilo donesen je novi Zakon o koncesijama koji takav prijenos dopušta.

Zatim se novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu omogućuje prijenos koncesija zrcalnim tvrtkama. Za taj prijenos potrebno je potpisati aneks postojećeg ugovora, koji sklapaju jedinice lokalne samouprave. Uz blagoslov ministarstva.

”Postupak donošenja zakona je trajao godinu dana. U opsežnoj javnoj raspravi svi su imali prilike reći ono što ih se tiče”, kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

”Vlada samo hoće imati nekoga u koga će uprijeti prst i reći – koje lokalne sredine su potpisivale anekse. Tko će se sjećati za dvije, tri ili pet godina što je bilo”, kaže Posarić.

Pritisak nastao zbog dogovora iz kojeg se teško povući

Tomislav Panenić, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, vjeruje da je na tim dogovorima koji su bili u Vladi sa novim ruskim vlasnicima obećano da će sve to pripasti njima i da je ovaj pritisak nastao iz tog dogovora iz kojeg se jako teško povući.

Nije samo Agrokor promijenio ime u Fortenova grupa. Vupik je postao Vupik plus, Belje Belje plus. I tako redom. S obzirom na to da je riječ o novim tvrtkama, iz Udruge poljoprivrednika traže da se raspišu i novi natječaji za koncesije.

”Mi ne tražimo da se njima uzme zemlja, zabrani davati zemlja. Mi tražimo da se poštuje praksa. Da se raskinu ugovori, da se ponovno raspiše natječaj pa ukoliko taj netko novi XY agrokor, Rus ili ne znam tko sve, vlasnici ako imaju uvjete, ako su bolji i na natječajima od naših lokalnih OPG-ova neka dobiju zemlju“, kaže Tihomir Jaić predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava također ima pravnu dvojbu – može li se s njima bez natječaja produžiti ugovor jer je Vupik u njegovom gradu dobio na raspolaganje 2000 hektara. Sad se koncesija prenosi na Vupik plus.

”Mislim da smo dobili nekakav dokument gdje se tumači da je pravno valjano, da je to u redu. Dok ne dobijemo od mjerodavnih, a mjerodavni je DORH, ja apsolutno ne mogu… Moram se staviti u kontekst da ako stvar krene nizbrdo i ako se krene potezati po sudovima ne mogu reći da mi je tajnik u ministarsvu ili sam ministar mi je rekao da je to legalno“, kaže Penava.

Tijekom intervjua pročelnica ga obavještava da je stiglo mišljanje DORH-a kako je sve po zakonu. Provjereno je došlo do dokumenta koji potpisuje zamjenik glavnog državnog odvjetnika Boris Koketi. On u njemu obavještava saborski Odbor za poljoprivredu da se sklapanje aneksa ugovora ne smatra raspolaganjem imovine, već je stvar tehničke prirode. U dokumentu piše: ”mišljenja smo da je svrhishodno potpisati anekse ugovora”, a potpisan je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Boris Koketi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

”Prebačeno je raspolaganje poljoprivrednih zemljišta u nadležnost lokalne samouprave, a gospodin Koketi piše da se to ne smatra raspolaganjem, pa je to vrlo dvojbeno. Rekao sam da ne miješaju dva zakona, Zakon o poljoprivrednom zemljištu govori jedno, ali Zakon o lokalnoj samoupravi po kojemu mi radimo – apsoultno ne mogu postupiti suprotno njemu i potpisati nešto što prelazi moje ovlasti, a to je opet iznos od 70 tisuća kuna”, kaže Cickaj.

Strah za radna mjesta

Za načelnicu općine Lovas to je iznos od 100.000 kuna, Toliko je godišnje općina od tvrtke Vupik dobivala za 100 hekatra zemlje. Ugovor je potpisan 2010. na 50 godina i u njemu stoji da zakupnik ne smije dati u zakup niti premijeti prava i obveze na drugu osobu. Ali zato deset godina poslije to čini država.

”Ukoliko dođe do prijenosa ugovora, bitno nam je da svi mještani Lovasa i Opatovca koji rade u tvrtki Vupik, danas Vupik Plus, da ostanu i da to poljoprivredno zemljište i dalje služi razvijanju poljopirvredne proizvodnje”, rekla je Tanja Cirba, načelnica općine Lovas.

Ministarsvo poljoprivrede je u procesu donošenja i novog Pravilnika kojim će se cijene zakupnina izmijeniti. Tvrtke iz Fortenova grupe trebale bi plaćati veće naknade. Tomislav Panenić smatra da je Vlada spremna na sve samo da se potpisivanje ostvari.

”Vidimo da su Ministarstvo i Vlada spremni na sve samo da se postigne potpisivanje i da zapravo daju na neki način mig svojim gradonačečlnicima, načelnicima, sad možete potpisati, imate opravadanje“, kaže Panenić.

Agrokorove tvrtke raspolažu s oko 30.000 hektara državnog zemljišta. Uglavnom su koncesije dane na 40, 50 godina i to po cijeni hektara od svega nekoliko stotina kuna u nekim općinama u Baranji do oko tisuću u Slavoniji.

”To pomnožimo puta 30 tisuća hektara i mi dolazimo do cifre od 66 milijuna kuna koliko je sustav Agrokor plaćao ovih 30 tisuća hektara zemlje manje nego što su ga plaćali OPG-ovi“, kaže Tihomir Jaić, predsjednik Hrvatske udruge poljoprivrednika.

Bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković, koji je među prvima potpisivao ugovore o dugogodišnjem zakupu s Agrokorovim tvrtkama po povoljnim cijenama, nije odgovarao na upit zašto je Ivici Todoriću dao državno zemlju po jako niskim cijenama. A DORH nije pronašao štetne ugovore. Sve je, kažu, bilo potpisano u skladu s tadašnjim zakonom.

Pitanje je i što će biti s onim načelnicima i gradonačelnicima kojima vijeće neće dati suglasnost za potpis. Penava i Cirba tu sjednicu tek trebaju sazvati.

”Hoćemo li mi potpisati ili ne odlučit će općinsko vijeće Općine Lovas. Što će biti ukoliko vijećnici odluče drugačije to nisam iščitala iz zakona”, pita se Cirba.

Tugomir Majdak kaže da u zakonu o poljoprivredi ne piše da se to mora i nisu propisane nikakve kazne. ”Zakon jasno definira postupke i ovaj postupak prijenosa prava i obveza, a na svakoj jedinici lokalne samouprave i čelnicima je da preuzmu odgovornost”, zaključuje Majdak.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i DORH-ov predstavnik obavili su razgovor s ukupno 29 načelnika i gradonačelnika uoči Nove godine. Većina prisutnih se. Oni su im svejedno poslali naputke i na Veliki petak suglasnost da se prijenos može obaviti i to je ta ključna riječ – može.

Prijenos koncesija 30.000 državnog zemljišta se može obaviti. Ono se ne mora dogoditi. To nigdje u Zakonu o poljoprivredi ne piše.

Izvor: narod.hr/Dnevnik.hr