U sljedećih pet godina u Hrvatskoj će biti 300 do 400 manje liječnika, rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić danas u HRT-ovoj emisiji Studio 4.
Procjena HLK-a na temelju podataka Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva je da će hrvatski zdravstveni sustav za pet godina izgubiti gotovo 2700 liječnika.
– Procjena je da će 2700 liječnika koji sada rade napustiti, najvećim dio umirovljenjem, a jedan značajan dio i odlaskom u inozemstvo, ako se nastavi ovakav trend, ali istovremeno, naravno, u hrvatski zdravstveni sustav ući će i jedan izvjesni broj liječnika, procjena je negdje 2300, 2400. Dakle, u sljedećih pet godina manje će liječnika biti nego što je sad za negdje 300 do 400, rekao je Luetić.
Digitalni atlas hrvatskog liječništva, objasnio je Luetić, interaktivni je alat koji se temelji na povezanosti podataka iz imenika liječnika Komore s ostalim državnim bazama. Radi se o objedinjenom skupu podataka o liječnicima, a baza je otvorena za medije, institucije i same građane.
Luetić je rekao da treba jasno reći da nema useljavanja liječnika u Hrvatsku – u sedam godina članstva u Europskoj uniji svega 20-ak stranih državljana došlo je raditi u Hrvatsku. Poručuje da se prvenstveno trebamo potruditi zadržati naše liječnike.
– Atlas jasno pokazuje da zadnje tri godine imamo eksponencijalni porast broja odlaska najmlađih liječnika. To su liječnici koji su netom završili fakultet u Hrvatskoj, diplomirali, ni dana nisu radili u Hrvatskoj i odlaze u inozemstvo, rekao je Luetić.
Najveći gorući problem, ističe, je primarna zdravstvena zaštita – u ovom trenutku nedostaju nam 204 obiteljska liječnika samo da bi popunili mrežu, nedostaje i 103 primarna ginekologa i čak 75 primarnih pedijatara.
– To znači da ćemo u sljedećih pet godina taj nedostatak još više osjetiti, rekao je Luetić, dodajući da 600-tinjak obiteljskih liječnika ide u mirovinu u idućih pet godina, a na specijalizaciji ih je samo 200.
– A primarni ginekolozi i primarni pedijatri su već sada gorući problem, dodao je.
Najlošija situacija s nedostatkom obiteljskih liječnika je u Slavoniji, Dalmaciji i središnjem dijelu Hrvatske, naveo je Luetić.
Luetić kaže da treba učiniti primarnu zdravstvenu zaštitu atraktivnijom, poboljšati status liječnika, a između ostalog je osudio onemogućavanje liječnicima da odluče hoće li biti koncesionari ili zaposlenici.
Naveo je da je prije deset godina vlada desnog centra spajala bolnice, a ljevica se bunila, da bi lijevi centar prije pet godina spajao bolnice, a desna oporba se bunila.
– Mi u zdravstvu doista trebamo maknuti ovu politiku, ideologiju – zdravlje i zdravstvo je nadstranačko pitanje – i krenuti jednim konsenzusom koji ne smije biti deklaratoran, poručio je.
Luetić je također kao primjer države koja je provela kvalitetnu reformu zdravstvenog sustava naveo Dansku.
