U emisiji Peti dan na HRT-u u petak su Petar Tomev Mitrikeski, Marija Selak, Boris Jokić, i Nino Raspudić komentirali aktualne teme proteklog tjedna.
Najživlju raspravu potakla je prva tema razgovora o inicijativi za preimenovanje zagrebačkih ulica, a vezana uz nedavna događanja na Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine kada je na sjednici jednoglasno odbijen prijedlog navodne Antifašističke inicijative Hrvatske za imenovanje ulica Crvene armije i Aleksandra Rankovića.
Desnica je ušla u polje humora i ironije, a ljevica nije dobro odgovorila
“U Zagrebu se dogodila duhovita diverzija od desnice nedavnim prijedlozima za promjenu zagrebačkih ulica. Zanimljivo je da je desnica ušla u polje humora i ironije, koje se tradicionalno smatra polje lijevih. Ljevica nije dobro na to odgovorila. Spominjanje ideje da se dio Vukovarske ulice u Zagrebu uskoro preimenuje u ulicu Boška Buhe, što bi kao ljevica mogla predložiti, dovelo je stvar do apsurda, a ljevica se nije najbolje snašla. Pobjedu je odnijela desnica”, ocijenila je Marija Selak, doktorica filozofije.
Boris Jokić, bivši voditelj kurikulne reforme, smatra općenito da se građane u Hrvatskoj premalo pita.
“Sramota je za jedan grad da se ozbiljno raspravlja o prijedlozima udruga koje ne postoje. Gubi se novac i vrijeme na taj način. To je sramota za ovu zemlju, za hrvatsku desnicu i tu stranku Neovisne za Hrvatsku”, ustvrdio je Jokić.
> Kako je Zlatko Hasanbegović opet uzrujao ‘antifašiste’?
“Političari preimenovanjem ulica pokušavaju prekrajati povijest. Zrele nacije nemaju više takvih problema. Neke ulice su u Zagrebu već pet puta promijenile nazive. Trošak uvijek plaćaju građani bez obzira što o o tome kažu Rada Borić ili Zlatko Hasanbegović. Apsurdno je da jedna politička opcija troši vrijeme, novac i medijski prostor na takve prijedloge”, smatra Jokić, dodavši kako je i relevantno što on misli o samim tim prijedlozima.
Njegov je stav da treba raspravljati isključivo o legitimnim prijedlozima.
U Varaždinu do 1941. postojao dvometarski konjički spomenik Karađorđeviću
Filozof i politički analitičar Nino Raspudić nije se složio se s time da zrele nacije ne raspravljaju o ulicama ili spomenicima, navevši primjer SAD-a gdje raspravljaju o spomenicima.
“Ulice su se često u Hrvatskoj mijenjale. Što je trebalo ostaviti 1990., a što srušiti? U Varaždinu smo imali do 1941. dvometarski konjički spomenik Karađorđeviću. Tako su se i 1945. rušili spomenici, pa i banu Josipu Jelačiću u Zagrebu. Sličnih stvari je bilo i u drugim gradovima, na primjer u Splitu. Nikad nismo bili u situaciji nulte zdrave pozicije.”
“Neće više svaka nova vlast u Zagrebu promijeniti sve ulice. Većina ostaje neupitna i neće se mijenjati. Ne vidim stoga veliku dramu. Prijedlozi za imenovanjem ulica Ive Lole Ribara i 8. svibnja 1945. stoga su smiješni.”
“Izveli su jedan maestralan potez i dobili veliku utakmicu u javnost prijedlozima za imenovanjem ulica Crvenoj armiji i Aleksandru Rankoviću. Ne vidim razloga zašto bi se u pluralnoj Hrvatskoj trebalo odavati počast nekome tko se zalagao za Jugoslaviju”, naglasio je Raspudić.
Deklaracija o zajedničkom jeziku produžetak nostalgije elite iz jugoslavenskog razdoblja
“Desnica u Zagrebu pokazuje da ih jedino zanima simbolika i prekrajanje povijesti. To je pogrešno s pozicije vlasti”, smatra Jokić, dok se Raspudić s time nije složio.
> Hasanbegović objasnio Pilselu što je zapravo ‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’
Znanstvenik i molekularni biolog Petar Tomev Mitrikeski ističe da antifašizam kao svjetska stečevina nije odvojena od jugoslavenske ideje. I to je problem hrvatske ljevice.
“Ne vidim da su se jugoslavenski partizani borili za hrvatsku državu”, podsjetio je Mitrikeski.
“Nakaradna je ideja”, smatra Jokić, “da ništa iz doba Jugoslavije ne treba obilježavati ulicama. Jugoslavije više nema. Ona postoji još samo u glavama ekstremne desnice i ekstremne ljevice”.
Odgovorio mu je Mitrikeski, dodavši kako bi u Zagrebu trebao postojati i Trg žrtava komunizma ili Trg žrtava totalitarističkih sustava.
Raspudić je Jokića podsjetio da je pojam zapadnog Balkana i deklaracija o zajedničkom jeziku produžetak nostalgije elite iz jugoslavenskog razdoblja, tako da jugoslavenska ideja ipak nije sasvim mrtva.
Gosti Petog dana komentirali su i druge dvije teme: 2. Nedavno su se splitske srednjoškolke navodno dogovorno potukle na javnom površini nedaleko policijske stanice. Okupilo se mnoštvo znatiželjnika koji su sve snimili i naravno sve objavili na društvenim mrežama – “Gladijatorske igre mladih” 3. Hygge i Lygge, recept za sretan život i sreća općenito na danski način. Može li to uspjeti kod nas? Naslovi su prevedeni na hrvatski jezik i vrlo su popularni.
Emisiju pogledajte u cijelosti:
