Ponedjeljak, 10 ožujka, 2025
13.3 C
Zagreb
Pratite nas:

(VIDEO) Prof. dr. sc. Nenad Hlača: ‘Odluka Ustavnog suda o udomiteljstvu je kontradiktorna, nelogična, što ne doprinosi pravnoj sigurnosti’

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na predstavljanju Izjave Komisije HBK Iustitia et pax o Odluci Ustavnoga suda u svezi s ustavnošću Zakona o udomiteljstvu, govorio je profesor obiteljskog prava s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Nenad Hlača.

U nastavku prenosimo dijelove njegovog obraćanja.

> (FOTO, VIDEO) Iustitia et Pax: “Uključiti djecu u zajednice osoba istoga spola udomljavanjem ili posvojenjem znači zapravo činiti nasilje nad tom djecom”

“Imamo odluku Ustavnog suda koja izaziva prijepore, koja je opsegom ogromna te kontradiktorna, nelogična i ima dva različita dijela, što u pravilu ne doprinosi pravnoj sigurnosti.

“U prvom se dijelu potvrđuje kako je Zakon o udomiteljstvu sukladan Ustavu, te se onda [u idućem dijelu] daje jedno čudno tumačenje, koje je zapravo obvezatan način primjene zakonskog teksta, što meni osobno dovodi u pitanje nepristranost pravosuđa i upravnih tijela koja donose u upravnom postupku rješenja o udomiteljstvu. Pravno gledajući, za mene osobno ta presuda ne drži vodu. Nije logično da zakon u zakonskom tekstu ostaje takav kakav je, a da vi nekom namećete kako ga mora tumačiti. Svatko tko primjenjuje zakon, od slučaja do slučaja, na konkretno utvrđene činjenice procjenjuje što i kako činiti.”

“Kad govorimo o djetetu, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta kao temeljni kriterij za svako postupanje stavlja “najbolji interes djeteta”. Dakle, to nije “dobar”, to nije “bolji” [interes djeteta]. A taj “bolji” kriterij se često spominje u javnosti, u kontekstu da će djetetu biti bolje ako bude smješteno u bilo kakvoj obitelji, pa čak nazovimo i u ovom alternativnom stilu (…).

Kriteriji u vezi s djetetom moraju zadovoljavati najbolji interes djeteta, koji se ne procjenjuje na nivou Ustavnog suda, nego s obzirom na konkretne činjenice koje su djelatnici, socijalni radnici, psiholozi, pedagozi i pravnici u timovima centara za socijalnu skrb u jednom konkretnom slučaju utvrdili. Naravno, to se radi daleko od medijske pompe, daleko od reflektora javnosti, jer se radi o dubokoj privatnosti onih koji pokazuju dobru namjeru da postanu udomitelji, ali napose i o dubokoj privatnosti djeteta i njegove disfunkcionalne obitelji, jer se udomljavaju ona djeca koja su doživjela tragediju obiteljskog neuspjeha u obitelji njihovih roditelja.

“Udomljavanje je jedan specifičan institut te smatram da je jako dobro da se o njemu počne govoriti. On je važan jer suvremena država itekako mora voditi računa o tom institutu [zbog toga] što su obitelji disfunkcionalne [te] imamo puno nepotpunih obitelji.”

“Ono [čega] potencijalni udomitelji možda nisu niti svjesni, [jest da] to nije trajan odnos, on nema veze sa usvajanjem djeteta niti ostvarivanjem nekakvog prava na dijete. To je zapravo privremeni smještaj. Umjesto u ustanovi, dijete će biti smješteno u obitelj te država za tu socijalnu uslugu plaća određeni novac. Prema tome, roditelj i dalje ima roditeljsku skrb, roditelj održava kontakte. Dakle, roditelj samo privremeno nije u stanju skrbiti o svom djetetu, a interes zajednice i struke ukazuje na to da ga je bolje smjestiti u obitelj nego držati u domu.”

“Treba centrima za socijalnu skrb prepustiti autonomiju da u konkretnom slučaju, po vlastitoj savjesti, primjene postojeći Zakon o udomiteljstvu. Da se od slučaja do slučaja procjenjuje kako će se to dijete zbrinuti, u kojem intervalu, roditelji će ga posjećivati i kad se situacija u obitelji sredi, dijete se uvijek vraća vlastitoj biološkoj obitelji. Može biti i posvojen u drugu obitelj. Dakle, tu su sve mogućnosti otvorene i zato ne vidim koja je svrha bila da se Ustavni sud upušta u dvojbeno tumačenje i interpretaciju načina primjene postojećeg zakonskog teksta u koji nije zadirao.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci