(VIDEO) Prof. dr. sc. Nenad Hlača: ‘Odluka Ustavnog suda o udomiteljstvu je kontradiktorna, nelogična, što ne doprinosi pravnoj sigurnosti’

hlača
Foto: snimka zaslona

Na predstavljanju Izjave Komisije HBK Iustitia et pax o Odluci Ustavnoga suda u svezi s ustavnošću Zakona o udomiteljstvu, govorio je profesor obiteljskog prava s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Nenad Hlača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nastavku prenosimo dijelove njegovog obraćanja.

> (FOTO, VIDEO) Iustitia et Pax: “Uključiti djecu u zajednice osoba istoga spola udomljavanjem ili posvojenjem znači zapravo činiti nasilje nad tom djecom”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Imamo odluku Ustavnog suda koja izaziva prijepore, koja je opsegom ogromna te kontradiktorna, nelogična i ima dva različita dijela, što u pravilu ne doprinosi pravnoj sigurnosti.

“U prvom se dijelu potvrđuje kako je Zakon o udomiteljstvu sukladan Ustavu, te se onda [u idućem dijelu] daje jedno čudno tumačenje, koje je zapravo obvezatan način primjene zakonskog teksta, što meni osobno dovodi u pitanje nepristranost pravosuđa i upravnih tijela koja donose u upravnom postupku rješenja o udomiteljstvu. Pravno gledajući, za mene osobno ta presuda ne drži vodu. Nije logično da zakon u zakonskom tekstu ostaje takav kakav je, a da vi nekom namećete kako ga mora tumačiti. Svatko tko primjenjuje zakon, od slučaja do slučaja, na konkretno utvrđene činjenice procjenjuje što i kako činiti.”

“Kad govorimo o djetetu, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta kao temeljni kriterij za svako postupanje stavlja “najbolji interes djeteta”. Dakle, to nije “dobar”, to nije “bolji” [interes djeteta]. A taj “bolji” kriterij se često spominje u javnosti, u kontekstu da će djetetu biti bolje ako bude smješteno u bilo kakvoj obitelji, pa čak nazovimo i u ovom alternativnom stilu (…).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kriteriji u vezi s djetetom moraju zadovoljavati najbolji interes djeteta, koji se ne procjenjuje na nivou Ustavnog suda, nego s obzirom na konkretne činjenice koje su djelatnici, socijalni radnici, psiholozi, pedagozi i pravnici u timovima centara za socijalnu skrb u jednom konkretnom slučaju utvrdili. Naravno, to se radi daleko od medijske pompe, daleko od reflektora javnosti, jer se radi o dubokoj privatnosti onih koji pokazuju dobru namjeru da postanu udomitelji, ali napose i o dubokoj privatnosti djeteta i njegove disfunkcionalne obitelji, jer se udomljavaju ona djeca koja su doživjela tragediju obiteljskog neuspjeha u obitelji njihovih roditelja.

“Udomljavanje je jedan specifičan institut te smatram da je jako dobro da se o njemu počne govoriti. On je važan jer suvremena država itekako mora voditi računa o tom institutu [zbog toga] što su obitelji disfunkcionalne [te] imamo puno nepotpunih obitelji.”

“Ono [čega] potencijalni udomitelji možda nisu niti svjesni, [jest da] to nije trajan odnos, on nema veze sa usvajanjem djeteta niti ostvarivanjem nekakvog prava na dijete. To je zapravo privremeni smještaj. Umjesto u ustanovi, dijete će biti smješteno u obitelj te država za tu socijalnu uslugu plaća određeni novac. Prema tome, roditelj i dalje ima roditeljsku skrb, roditelj održava kontakte. Dakle, roditelj samo privremeno nije u stanju skrbiti o svom djetetu, a interes zajednice i struke ukazuje na to da ga je bolje smjestiti u obitelj nego držati u domu.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Treba centrima za socijalnu skrb prepustiti autonomiju da u konkretnom slučaju, po vlastitoj savjesti, primjene postojeći Zakon o udomiteljstvu. Da se od slučaja do slučaja procjenjuje kako će se to dijete zbrinuti, u kojem intervalu, roditelji će ga posjećivati i kad se situacija u obitelji sredi, dijete se uvijek vraća vlastitoj biološkoj obitelji. Može biti i posvojen u drugu obitelj. Dakle, tu su sve mogućnosti otvorene i zato ne vidim koja je svrha bila da se Ustavni sud upušta u dvojbeno tumačenje i interpretaciju načina primjene postojećeg zakonskog teksta u koji nije zadirao.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.