Hrvatska je prema broju umrlih od karcinoma na zabrinjavajućem drugom mjestu u Europskoj uniji – iza Mađarske. Broj oboljelih raste iz godine u godinu. Prema posljednjim podacima, godišnje oboli više od 24 tisuće ljudi, umre oko 14 tisuća.
Najviše života odnosi rak pluća, a zatim rak debelog crijeva. Koliko stoji prevencija, a koliko liječenje? Nade se polažu u Nacionalni plan protiv raka, koji bi godišnje mogao spasiti šest tisuća života.
U emisiji Otvoreno na HRT-u gostuju prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predsjednik Povjerenstva za izradu Nacionalnog plana protiv raka Ministarstva zdravstva, prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med., pomoćnica ministra zdravstva, dr. sc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, prof. dr sc. Boris Brkljačić, voditelj Stručnog povjerenstva za probir karcinoma dojke i predsjednik Europskog društva radiologa, prof. dr. sc. Stjepko Pleština, specijalist internističke onkologije, zamjenik ravnatelja KBC Zagreb, predstojnik Klinike za onkologiju.
Nacionalni plan protiv raka
Glavni uzrok porasta novooboljelih je starenje stanovništva, a drugi je dostupnost dijagnostike, obrazlaže Šekerija.
– Prije 50 godina od raka je u Hrvatskoj oboljelo manje od 10 000 stanovnika, danas smo na preko 24 000, istaknuo je Šekerija.
U dijelu koji se odnosi na smrtnost, tu smo loši, ističe Katalinić-Janković. Kod otkrivanja smo kao i druge zapadne zemlje. Izrada nacionalnog plana vrlo brzo bi trebao biti na Vladi.
– On ne smije biti lista želja. Donosi se za desetogodišnje razdoblje i mi ćemo morati kroz proračunska sredstva, kroz druge izvore prihoda naći načina da zadovoljimo sve ono što smo unutra zacrtali, kaže Katalinić-Janković. Moramo se ubaciti na tračnice i ići, dodaje, onako kako ide i europski plan.
Pleština: U Hrvatskoj je dominacija tumora loše prognoze
Svatko treba prepoznati interes za samoga sebe, upozorio je govoreći o važnosti preventivnih pregleda.
– Kao što je profesor Vrdoljak rekao, više razmišljamo da ćemo dobiti jackpot nego li rak debelog crijeva premda podaci govore drugačije. Mislimo da će se to dogoditi nekome drugome dok god nismo svjesni. A ovaj nacionalni plan može zaživjeti samo i isključivo ako svatko od nas preuzme svoj dio odgovornosti, rekao je Pleština.
Brkljačić: Bolji odaziv je kad je u pitanju mamografija
Već 14. godinu se program pozivanja na preglede provodi na nacionalnoj razini imamo srećom bolji odaziv nego u drugim programima. On je od 60 do 63% iako je i to malo u odnosu na primjerice skandinavske zemlje, rekao je Brkljačić.
– Bilo bi bolje da se puno više žena odaziva na program probira, a danas u Hrvatskoj postoje bolje mogućnosti za žene i puno bolja onkološka terapija u odnosu na 2006. kad smo počinjali s radom, rekao je Brkljačić.
Vrdoljak: 30% do 35% je vezano uz naše navike pušenja
Pušenje, pretilost, nevježbanje, bakterijske infekcije, navodi Vrdoljak. kad se to sve zbroji vjerojatno bi, kaže, mogli prevenirati oko 50% tumora.
– Ako implementiramo mjere prevencije i rane detekcije mogli bi spasiti u tom periodu oko 6000 ljudi da ne dobije tumor. Nažalost, dobar dio tumora nastupa zbog loših navika. Hrvati su treća zemlja po učestalosti pušenja, peta po pretilosti, Hrvati su u prvih pet po količini popijenog alkohola, ističe Vrdoljak.
Tri su ključna parametra za praćenje rekao je Šekerija: koliko ljudi obolijeva, koliko umire i kolika je stopa preživljenja.
Napravljen je dobar nacionalni plan, sudjelovalo je oko 150 stručnjaka, strani stručnjaci. Možemo reći da imamo europski plan, ističe Vrdoljak.
– Milijardu i pol kuna će koštati u deset godina, to je jedna kuna dnevno po stanovniku kroz 365 dana. To nije puno, za 114 000 spašenih života koliko je predviđeno u planu navodi Vrdoljak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
