“Reforma izbornog sustava koja se predlaže [inicijativom Narod odlučuje] ide u smjeru da izborni sustav bude pravičan”, rekao je dr. sc. Robert Podolnjak s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu na tribini “Promjena izbornog sustava – preduvjet svake promjene u Hrvatskoj” koja je u organizaciji Udruge Narenta i Građanske inicijative Narod odlučuje 17. rujna održana u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.
Prof. Podolnjak na početku svog govora zahvalio je svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u inicijativi Narod odlučuje, svim volonterima koji su dali svoj doprinos da bi se prikupio dovoljan broj potpisa, kao i svim građanima koji su svoj potpis dali što – tvrdi Podolnjak – “nije bio mali poduhvat”.
“Što je bit građanske referendumske inicijative?”, postavio je Podolnjak pitanje osvrnuvši se na primjer Švicarske koja ima dugu tradiciju građanskog referenduma. “Bit je da građani mogu staviti na dnevni red političkog odlučivanja, putem referenduma, neku temu koju političari ne žele staviti na dnevni red. Dakle, nešto za što građani smatraju da je važno, a političari o tome ne žele odlučivati u parlamentu”.
“Poanta je da građani imaju mogućnost da u javnosti raspravljaju, sučele svu argumentaciju o nekom važnom pitanju”. Podolnjak naglašava kako isti model kao u Švicarskoj postoji i kod nas, međutim puno restriktivnije uređeno. “Pravno postoji nekoliko ključnih prepreka da uopće referendum narodne inicijative prikupi dovoljno potpisa. Prije svega zakonske odredbe – iznimno kratak rok od 15 dana, zahtjevi za suglasnost za prikupljanja potpisa na javnom prostoru, naplata korištenja javnog prostora…”
Kao problem, Podolnjak ističe i činjenicu da birači mogu upisati samo OIB, a ne neki drugi identifikacijski podatak, što je loše s obzirom da veliki broj građana nema novije dokumente na kojima je istaknut OIB. “Kada su izbori, možete dati broj osobne iskaznice ili neki drugi relevantan podatak, a kod referenduma samo OIB”, što Podolnjak smatra zanimljivim, naglasivši kako je ta zapreka posljedica suglasja SDP-a i HDZ-a prilikom donošenja Zakona o referendumu.
Druga ograda koju Zakon o referendumu postavlja protiv građanskog referenduma jest provjera broja prikupljenih potpisa te nastojanje da se time “dođe do broja koji je nedovoljan za raspisivanje referenduma”. “Osobno vjerujem”, tvrdi Podolnjak, “da se dobar dio političke klase nada da će rigoroznom provjerom utvrditi da nema dovoljnog broja potpisa”.
“Treća linija obrane jest”, smatra Podolnjak, “Ustavni sud”. “Kad god je zahtjev upućen od strane Sabora da Ustavni sud o tome odlučuje, Ustavni sud nije dopustio ni jedan referendum narodne inicijative. Niti jedan!”, napominje Podolnjak i ističe kako su u većini slučajeva na formulaciji pitanja radili ugledni ustavnopravni stručnjaci.
Zabrinjavajućim smatra činjenicu kako gotovo polovica hrvatskih birača ne izlazi na parlamentarne izbore, a još više zabrinjavajućim to što to nikome, niti političarima, niti medijima, ne predstavlja nikakav problem. Upravo stoga prijedlog inicijative Narod odlučuje da se uvedu dopisno i elektroničko glasovanje smatra “nastojanjem da se potakne što veća izlaznost birača na izbore”. “Bitne promjene ne mogu se dogoditi ako pola građana ne sudjeluje u najvažnijim političkim izborima kada se bira Hrvatski sabor, a nakon toga Vlada”, napominje Podolnjak.
Podolnjak ne vidi razlog zašto se broj saborskih zastupnika ne bi smanjio na najviše 120 zastupnika, ako je Sabor sasvim dobro funkcionirao do 2000. godine sa 127 zastupnika. “Od Hrvatskog sabora mora krenuti smanjivanje broja političara. Hrvatska danas po glavi stanovnika ima previše političara, od državne razine – naš je Sabor dosta velik. Imamo jednu od najvećih Vlada po broju ministarta ,imamo ogroman broj lokalnih političara. Primjer treba dati krenuvši od Hrvatskog sabora.”
“Izborni sustav, da bi bio pravičan, mora nagraditi svaki glas birača koji je izašao na izbore.” Podolnjak podsjeća kako je npr. 2011. godine na parlamentarnim izborima oko 600 000 glasova propalo, odnosno otišlo strankama koje nisu prešle previsoki izbori prag od 5%. “Opcija koju je izabrao svaki četvrti birač koji je došao na biračko mjesto nije zastupljena u Hrvatskom saboru. Velikim strankama to nije problem jer im odgovara ta situacija. Velike stranke koriste izborni sustav koji su stvorile. Naizmjenično će se izmijeniti na vlasti svakih četiri ili osam godina i njima taj model odgovara.”
“U svemu tome [što predlaže Narod odlučuje] ne vidim nešto što bi bilo suprotno temeljnim ustavnim vrednotama – sve to je trebalo već davno provesti”, naglašava Podolnjak. “Vjerujem da će Ustavni sud, nadam se nepristrano odlučiti kako u pitanjima nema ništa suprotno Ustavu.”
“Vjerujem da sa tim referendumom možemo dati građanima priliku da u znatnoj mjeri sudjeluju u izborima, da Sabor kojeg ćemo izabrati bude doslovce Sabor kojeg građani žele. Vjerujem da će to značiti da će svaki kandidat koji će biti na listi za Hrvatski sabor biti svjestan da će u Sabor ući zahvaljujući preferencijalnim glasovima birača, što znači da u svakom trenutku njegova mandata mora imati na umu da nije u Saboru samo zahvaljujući odlukom stranke, već i građanima koji su zaokružili njegovo ime te da će to jačati njegovu odgovornost prema građanima”, zaključio je Podolnjak.
Sljedeća tribina “Promjena izbornog sustava – preduvjet svake promjene u Hrvatskoj”, održat će se 26. rujna u 18 sati u Novoj Gradiški, Gradska vijećnica, Trg kralja Tomislava 1. Na tribini će sudjelovati doc. dr. sc. Mato Palić s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Osijeku te Andreja Kotnik, koordinatorica Građanske inicijative Narod odlučuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.