(VIDEO) Sever: ‘Ugurava se strance na prostor s kojeg su otišli Hrvati jer s tako niskom plaćom ne mogu prehraniti obitelj’

Foto: Snimka zaslona

U prvoj polovici godine državni proračun imao je za 7 posto manje prihoda nego u istom razdoblju lani. Rashodi su bili veći za oko 15 posto. Ukupna rupa u proračunu je 18 milijardi kuna i to samo za prvu polovicu ove godine. Hoće li nove Vladine mjere spasiti radna mjesta do kraja godine, treba li liberalizirati Zakon o radu, te hoće li ukidanje kvota za strane radnike smanjiti cijenu rada u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Plenkovićev projekt zamjene stanovništva: Hrvati u Njemačku, Srbi i Bošnjaci – u Hrvatsku

> Demografi upozoravaju: ‘Ne može nam MUP i poslodavci voditi imigracijsku politiku – uvozom jeftine radne snage potiče se iseljavanje Hrvata’

> Dr. sc. Hrvoje Pende: Velika zamjena stanovništva kao posljedica europske demografske krize i imigrantske EU politike

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U emisiji Poligraf na HRT-u gostovali su resorni ministar Josip Aladrović, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo SDP-ov Davorko Vidović i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

“Ne bi bio problem s uvozom radnika kada bi se vodila politika na nacionalnoj razini – koje nema”, upozorava Krešimir Sever na tvrdnju voditelja emisije da se ne može pronaći radna snaga u primjerice drvnoj industriji i da taj posao Hrvatski državljani ne žele i da zato poslodavci uvoze radnike iz Nepala.

“Davno smo predlagali da neke vlasti u suradnji s poslodavcima i sindikatima/socijalnim partnerima, da se u Saboru donese jedna dugoročna migracijska politika, gdje će se voditi računa o dijelovima Hrvatske gdje nedostaje radnika, gdje će se voditi računa o obrazovanju i plaćama. Međutim, na ovaj način samo stihijsko uguravanje stranaca na prostor koji su oslobodili naši ljudi zbog toga što za takvu plaću ne mogu raditi. Ako kao poslodavac danas ponudite radniku plaću od koje ne može održati sebe, a kamoli i svoju obitelj, on odlazi van. Naravno da na tom mjestu ostaje upražnjeno mjesto. I dok imamo tako slobodno formiranje sustava, imat ćemo sve više iseljavanje naših ljudi van, sve više useljavanje drugih ljudi – a onda ćemo govoriti o natalitetnoj politici, koja je neiskoristiva za dobar dio mladih radnika. Hrvatska je doista na dnu po brzini zapošljavanja mladih i visokoobrazovanih. Navodno imamo stambenu politiku, ali kad ti isti mladi ljudi dođu u banku dobiju odgovor da nisu kreditno sposobni jer imate posao na određeno vrijeme, a uz to vam je plaća toliko mala da uopće ne možete podnijeti ratu kredita čak i ako vam država podupre dio te kamate. Naš Zakon o radu usklađen s europskim poslodavstvom, našeg radnika vani svi hvale kao dobrog radnika koji strašno puno doprinosi svojim radom, ali i zaradi poslodavca i tamo ga plaćaju suhim zlatom. Ovdje poslodavci nemaju potrebe za time, jer praktički svoju konkurentnost vode niskim plaćama i nestalnim oblicima rada i to nam se sada osvijestilo”, upozorava Sever.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Aladrović rekao je da smo u prvih šest mjeseci imali koronakrizu čiji je intenzitet tada bio najjači i sve se to odrazilo na smanjenje prihoda, a s druge strane povećanje rashoda državnog proračuna.

“Nismo specifičan slučaj, to je se događalo u svim zemljama u različitim postocima i iznosima”, rekao je te dodao da su do sada isplatili 6,3 milijarde kuna na ime očuvanja radnih mjesta.

Dodao je da je njihova projekcija očuvanje oko 100.000 radnih mjesta, te da će mjere trajati do 31.12 ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sa ovim mjerama smo pokrili sve što je nužno da do kraja godine osiguramo da ne bude potresa na tržištu rada i osiguramo fluentnost u poslovanju naših poduzetnika”, rekao je.

Sever je rekao da primaju sve više pritužbi na poslodavce da se te mjere zloupotrebljavaju.

“Mi smo ukazivali u ožujku da bi bilo učinkovitije da ta sredstva idu direktno radnicima na račune, a ne poslodavcima. U zadnje vrijeme dobili smo cijeli niz pritužbi gdje poslodavac ljude vodi na skraćeno radno vrijeme, a oni rade puno radno vrijeme, pa čak ponegdje i prekovremeno”, rekao je te dodao da bi trebalo dati veće ovlasti inspekciji rada i dobro kazniti onoga tko vara državu i radnika.

Ministar je reagirao i rekao da oni u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje vrše kontrole i da su preko 100 milijuna kuna vratili u proračun nepripadnih isplata ili su poslodavci vratili jer su smatrali da nema potrebe za korištenjem mjera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vidović je rekao kako su mjere interventne i privremene, te da treba pozdraviti mjeru skraćenog radnog tjedna uz dobru kontrolu. Dodao je da nitko ne može predvidjeti kako će se pandemija odvijati, a da su neke djelatnosti toliko ugrožene da im prijeti potpuni kolaps.

Smatra da fali tzv. pasivnih mjera – direktna pomoć radnicima koji ostaju bez posla ili im je radno mjesto ugroženo, jer je to najpoštenija i najčišća mjera, te kako je rekao, većina zemalja to prakticira.

“Kada donosite odluku morate se odlučiti hoćete čuvati zaposlenost što su aktivne mjere ili ćete podizati naknade za nezaposlenost što su pasivne mjere”, rekao je Aladrović dodavši da su se oni odlučili na aktivne mjere, te da se malo zemalja odlučilo na pasivne.

“S mjerama moramo biti zadovoljni, moramo biti realni i svjesni i što Hrvatska može financijski u ovom trenutku”, rekao je Aladrović.

Kad je riječ o stranim radnicima, Vidović tvrdi da Hrvatska bez njih ne može.

“Od 2013. pa do danas Hrvatska je u demografskom smislu izgubila prirodnim putem 207.000 ljudi u radnom kontigentu plus 300.000 koliko se iselilo. Nama fali pola milijuna ljudi i to je na zaposlenost od 1,5 milijun strahoviti manjak”, rekao je, te dodao da se taj manjak ne može nadomjestiti nikakvim mjerema pronatalitene politike koje bi se odmah počele provoditi.

HDZ-ov Aladrović se složio s SDP-ovim Vidovićem, te ustvrdio da nema straha od stranih radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.