Demografi upozoravaju: ‘Ne može nam MUP i poslodavci voditi imigracijsku politiku – uvozom jeftine radne snage potiče se iseljavanje Hrvata’

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Sve uređene države EU imaju imigracijsku politiku odnosno širu migracijsku, a u Hrvatskoj, koja nema nikakvu, od sljedeće godine bit će ukinute kvote na zapošljavanje stranih radnika iz trećih zemlja ako u Saboru prođe liberalni prijedlog Zakona o strancima koji bi mogao spustiti cijenu rada i potaknuti dodatno iseljavanje hrvatskih građana.

> (VIDEO) Raspudić: ‘Odbor za nacionalnu sigurnost dao je negativno mišljenje na Zakon o strancima’

>Plenkovićev projekt zamjene stanovništva: Hrvati u Njemačku, Srbi i Bošnjaci – u Hrvatsku

Prema prijedlogu Zakona o strancima od 2021., na zahtjev poslodavaca dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja može se izdati ako Hrvatski zavod za zapošljavanje dostavi MUP-u pozitivno mišljenje za zapošljavanje nakon provedbe testa tržišta rada koji znači provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada, piše Večernji list.

Ako domaćih radnika nema ili ih nema zato što poslodavci nude niske plaće i loše uvjete rada, poslodavci mogu slobodno uvoziti strane.

Usto, u nizu deficitarnih zanimanja prema Zakonu o strancima Upravno vijeće HZZ-a može odlučiti da za neka zanimanja poslodavcima za uvoz radnika ne treba ni pozitivno mišljenje HZZ-a. Kad bi to dovelo do uvoza obrazovanih i stručnih u Hrvatsku i u javni sektor, profitirali bismo, no ne slovimo za zemlju u koju ti radnici hrle.

Demograf Anđelko Akrap upozorava da migracijsku politiku na pritisak poslodavaca ne može voditi MUP jer se ona treba temeljiti na dogovoru države, sindikata i poslodavaca. U Hrvatskoj, dodaje, treba biti dodatno oprezan zbog krajnje loše demografske situacije i iseljeničkih prostora.

“Totalna liberalizacija uvoza radne snage kratkoročno je poželjna poslodavcima, ali nije ni njima dugoročno. Takva liberalizacija uvoza radnika ruši cijenu rada u Hrvatskoj u odnosu na razvijene zemlje EU u koje se naši građani iseljavaju i sigurno će doprinijeti daljnjem iseljavanju građana među kojima iseljavaju mladi i obrazovani.

Time se, ne omalovažavajući nikoga, provodi supstitucija kvalitetnije radne snage onom manje kvalitetnom. Osobito treba voditi računa što će se dogoditi s iseljeničkim krajevima Hrvatske kad padne cijena rada zbog uvoza jeftine radne snage. Hrvatska mora oblikovati migracijsku politiku u okviru koje je i imigracijska i razvojna politika i to treba biti strogo regulirano jer je to pitanje budućeg razvoja zemlje i nacionalne sigurnosti”, rekao je Akrap za Večernji list, dodavši kako moramo imati dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja u sklopu kojeg je i demografska politika.

Akrap kaže i da se prostorni aspekt razvoja ne može prepustiti poduzetnicima i takva liberalizacija tržišta rada neće riješiti naše probleme.

I članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost istaknuli su da je Zakon o strancima kompleksan, ključan na više društvenih i gospodarskih razina, ima važnu ulogu za upravljanje demografskim kretanjima u Hrvatskoj, zato je važna temeljita rasprava o njemu. I demograf Stjepan Šterc ističe da ne može MUP voditi imigracijsku politiku.

“Mi uz klasičnu populacijsku politiku moramo imati selektivnu imigracijsku kakvu imaju sve uređene zemlje. Lani je započela supstitucija stanovništva jer se broj stranih useljenika približio broju iseljenih naših građana i ne možemo useljavati ljude bez plana i bez imigracijske politike koja podrazumijeva da moramo znati koji profil radnika nam treba, kojeg obrazovanja, za koje točno poslove i djelatnosti i u koje dijelove zemlje će se useljavati.

To bi trebao biti posao Državnog ureda za demografiju. Ne mogu poslodavci diktirati useljeničku politiku na način da uvoze jeftinu radnu snagu jer bez selektivne imigracijske politike neće biti revitalizacije zemlje ni razvoja. Nužno je voditi računa o demografskim kretanjima jer se brzo može dogoditi da broj stranih useljenika premaši broj iseljenika.

Uz ovakav trend sa sadašnjih dva posto stranih radnika za sedam godina imat ćemo ih 400 tisuća iz trećih zemalja, a možda i više, dok se hrvatsko stanovništvo zbog iseljavanja i pada nataliteta stalno smanjuje”, kaže Šterc.

I demograf Marin Strmota ističe da MUP ne može biti nositelj imigracijske politike koja podrazumijeva razvojnu i redistribucijsku politiku razmještaja useljenika.

“Zakon o strancima samo je instrument za provođenje imigracijske politike koju mi nemamo. Bitno je i tko će diktirati potrebe tržišta rada za uvozom radnika i hoće li to biti samo poslodavci? Tko će upravljati integracijom useljenika? Mi nemamo glavu i rep imigracijske politike. Za imigracijsku politiku važno je znati tko njome upravlja, tko će biti ljudi koji će se useljavati i na koja područja Hrvatske?

Moramo imati i redistributivnu politiku razmještaja useljenika, znati koju radnu snagu trebamo, gdje će ti ljudi živjeti, hoće li živjeti u limenkama ili kontejnerima? Moramo imati i dugoročnu strategiju razvoja. Nije useljenička politika samo otvoriti granice, pa tko nam dođe na manju plaću, a ne vodeći računa tko se iseljava od naših građana i zašto ulažemo u obrazovanje ako će mladi otići? Takvo nešto nema ni jedna zemlja”, kaže Strmota.

Ne možemo, zaključuje Strmota, očekivati da ćemo sve probleme riješiti osobito uvozom jeftine radne snage koji ne doprinosi razvoju zemlje. Slaže se da će, ako uvozimo jeftinu radnu snagu, padati cijena rada ili će se plaće zadržati na niskim razinama što opet doprinosi iseljavanju naših ljudi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list