Plenkovićev projekt zamjene stanovništva: Hrvati u Njemačku, Srbi i Bošnjaci – u Hrvatsku

Foto: Fah

Hrvatska postaje useljenička zemlja iz koje iseljavanje hrvatskih državljana ne jenjava posljednjih godina, a raste broj doseljenih stranaca prije svega zbog potreba tržišta rada. Lani se iz Hrvatske, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, iselilo 40.148 ljudi, među kojima je bilo 32.453 hrvatskih državljana (80,8%) te 7667 stranaca. Istodobno, lani smo imali rekordan broj doseljenika, njih 37.726, među kojima je bilo 27.834 stranaca (73,8 %) i samo 9882 hrvatska državljanina (26,2 %), navodi vecernji.hr.

> Zašto Plenković ignorira preporuke EU institucija o uvođenju dopisnog i e-glasovanja?

> GI Narod odlučuje: omogućite dopisno i elektroničko glasovanje na izborima

Usporedbe radi, od 2013. do 2016. u Hrvatsku se u prosjeku doseljavalo desetak tisuća ljudi godišnje i hrvatskih državljana i stranaca, a prvi veći skok doseljenika imali smo 2018. kada nam se doselilo 26 tisuća ljudi i među njima 66% stranaca.

Nema povratka iseljenika

Dakle, očito je da zasad nema ništa od povratka novih hrvatskih iseljenika u domovinu, niti je iseljavanje hrvatskih državljana zaustavljeno, a kako se toliki odlazak mladih ljudi ne može nadoknaditi, hrvatsko tržište rada manjak ljudi nadoknađuje zasad prije svega useljavanjem iz susjednih zemalja. Žalosno je za našu zemlju i poraz je to vladajućih politika što je najveći broj odseljenih iz Hrvatske bio u dobi od 20 do 39 godina, čak njih 44,3%.

Najviše hrvatskih državljana iseljava se i dalje u Njemačku u koju je lani otišla skoro polovica iseljenika, njih 19.094 (48%), a od zemalja EU hrvatskim državljanima je nakon Njemačke najprivlačnija Austrija u koju je otišlo gotovo tri tisuće ljudi, dok se u Irsku iselilo, prema DZS-u, 1340 hrvatskih državljana. Među prvih pet zemlja u koje su se lani najviše iseljavali hrvatski državljani su i Srbija i BiH u koje je otišlo 1672, odnosno 1229 naših državljana. No, daleko više iz susjednih zemlja imamo doseljenika nego odseljenih, pa je tako lani gotovo trećina doseljenika (31,9 %) bila iz BiH, iz koje se doselilo ukupno 12.040 ljudi, a među njima 9620 stranaca (Bošnjaka i Srba) i 2420 hrvatskih državljana.

Hrvatska je godinama demografske rupe pokrivala useljavanjem Hrvata iz BiH, ali njih je sve manje u toj zemlji, a usto i oni odlaze u Njemačku.

Nakon BiH najviše stranaca doselilo se u Hrvatsku iz Srbije, njih 4079, a iz te zemlje imali smo i 720 doseljenih hrvatskih državljana. Državljani Kosova su na trećem mjestu po useljavanju u Hrvatsku jer ih se lani doselilo 3525, a na visoko četvrto mjesto izbili su doseljenici iz Azije s među kojima je bilo 2987 stranaca i 123 hrvatska državljanina.

Slijede potom Makedonci (1459) i Ukrajinci kojih se lani doselilo 1055. Iz DZS-a navode da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje stranaca jer je ukupna godišnja kvota za 2019. na kraju postavljena na 70.100 radnih dozvola, a, usporedbe radi, 2018. je iznosila 38.769 dozvola, piše vecernji.hr.

Većina doseljenih muškarci

Prema spolnoj strukturi, čak 77,3% doseljenih su muškarci, koji čine većinu i u ukupnom broju odseljenih s 57,8%. Najviše doseljenika iz inozemstva, njih petina (20,3 %) doselili su u Zagreb, zatim njih 11,7% u Splitsko-dalmatinsku županiju. Iz Zagreba je bilo i najviše odseljenih u inozemstvo, njih 18,1%, zatim slijede Osječko-baranjska županija (7,6%) i Zagrebačka županija (7,3%).

Pao je i broj odseljenih u Irsku. Prije dvije godine u tu je državu otišlo 2051 osoba, pretprošle godine čak 2876, a lani je u Irsku otišlo 1340 hrvatskih državljana. Inače, najviše odseljenih imali smo 2017. kada se iz Hrvatske, prema DZS-u, iselilo 47.352 ljudi, dok smo 2018. imali 39.515 iseljenih.

Besperspektivnost i nesposobni političari

Oni koji se iseljavaju iz Hrvatske kao najčešće razloge odlaska navode neorganiziranu i loše vođenu državu, nesposobne političare i političke stranke bez vizije, beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda, te zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi i nepotizam – pokazala su istraživanja prethodnih godina, a Andrej Plenković, baš kao i njegov prethodnik Zoran Milanović za izbore, festival demokracije, ne dopušta dopisno glasovanje.

> Dr. sc. Tado Jurić: ‘Kojim strankama odgovara iseljavanje?’

> Dr. sc. Tado Jurić: ‘Hrvatske političke elite podanici su EU kao što su prije bile podanici monarhije Jugoslavije’

Tijekom predizborne kampanje, kao i sve godine iza nas, pokazalo se da u Hrvatskoj ne postoji dovoljna zabrinutost oko iseljavanja mladih i interes za njihov povratak.

“U Njemačkoj, gdje je najviše mladih Hrvata, glasovalo je svega 2103 glasača, što na preko 300.000 osoba s pravom glasa u Njemačkoj iznosi izlaznost od 0,7 %. Druga omiljena destinacija u koju odlaze mladi Hrvati, Irska, imala je tek 14 registriranih birača”, podsjetio je doc. dr. sc. Tado Jurić nakon nedavno održanih parlamentarnih izbora.

“Ako postoje političari kojima odgovara iseljavanje glasača, onda oni očito racionalno kalkuliraju i zaključili su da im iseljavanje nimalo ne šteti, nego zapravo čak i pogoduje. Naime, jasno je da je iseljavanje pogodovalo statistici nezaposlenih kojom se nerijetko barata u politikantske svrhe kao relevantnim pokazateljem ekonomskoga razvoja i rasta”, upozorio je, između ostalog doc. dr. sc. Jurić, zaključivši da “Hrvatski politički stroj treba sada upregnuti sve snage i nametnuti pitanje nepravednosti radnih migracija unutar EU te nepostojanje zajedničkog zdravstvenog i mirovinskog sustava na razini EU – to bi mogao biti početak svih promjena, kako za Hrvatsku tako i za novu Europu”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr