Zašto Plenković ignorira preporuke EU institucija o uvođenju dopisnog i e-glasovanja?

plenković
Foto: Fah

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i formalno je zastupnicima i predsjednicima odbora uputio odluku o raspuštanju Sabora koju mu je podnijelo šest klubova vladajuće većine. Po toj odluci Sabor se raspušta u ponedjeljak, 18. svibnja. Izbori bi se tako mogli raspisati za 21. ili 28 lipnja te 5. ili 12. srpnja – a Hrvatska još uvijek nema dopisno ni elektroničko glasovanje koje je vladajući HDZ obećavao u svom u izbornom programu 2016. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čelnik HDZ-a i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković forsira parlamentarne izbore što prije. Tako Hrvatska uz pandemiju koronavirusa ulazi u izbornu kampanju. Hrvatska također ima brojno iseljeništvo i veliki broj birača u ovom trenutku nalazi se izvan Hrvatske te im je i u normalnim uvjetima iznimno otežano glasovanje, dok se u uvjetima pandemije i epidemiološkoj situaciji po raznim državama o njima očito ne razmišlja. Hrvatima je, s jednom od najvećih dijaspora u svijetu, s obzirom na broj stanovnika i u uvjetima ljetnih izbora, glasovanje jako otežano.

Dok se cijela Hrvatska, kao i cijeli svijet, zbog pandemije prebacila u virtualni prostor i preko interneta se radi, školuje, kupuje, tiskaju službeni obrasci i propusnice preko sustava e-Građani… – vladajući se, uz glasnu SDP-ovu podršku, i dalje odupiru uvođenju elektroničkog i dopisnog glasovanja.

S druge strane ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> GI Narod odlučuje: omogućite dopisno i elektroničko glasovanje na izborima

> HDZ je u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja: Danas postoje svi preduvjeti za njegovo uvođenje

> Kuščević tvrdi da je dopisno i elektroničko glasovanje nemoguće uvesti još 2 godine, iz HAKOM-a ga demantiraju!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Izbori na ljeto: Slovenci dopisno glasovali iz hotela u Hrvatskoj!

Ne samo Europsko vijeće, već i niz drugih međunarodnih institucija preporuča uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja – Vijeće Europe, odnosno Venecijanska komisija, a također i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.

Dok Europska komisija poručuje da je nužna reforma europskog izbornog zakona koja će izbore učiniti dostupnijima milijunima građana, te potiče države članice na uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanje, Vlada RH po tom pitanju radi sve što može ali u suprotnom smjeru – na sve se načine trude onemogućiti i otežati većem broju građana izlazak na izbore kako bi očuvali i zaštitili svoje političke položaje koristeći svoju glasačku mašineriju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europski parlament je u srpnju 2018. prihvatio nacrt odluke Europskog vijeća o reformi izbornog sustava EU, kojom Vijeće predlaže amandmane na Zakon o izboru članova Europskog parlamenta kojima se državama članicama preporuča uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja na izborima za Europski parlament. Nadalje, Preporukom iz lipnja 2017. Odbor ministara Vijeća Europe potaknuo je države članice, među kojima je i Hrvatska, da svoja izborna zakonodavstva usklade s modernim demokratskim standardima, napose elektroničkim glasovanjem. Dopisno i elektroničko glasovanje uvelike Venecijanska komisija u svom Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima te daje upute i smjernice kako osigurati što kvalitetnije i učinkovitije dopisno i elektroničko glasovanje.

Dok Europska unija i druge međunarodne organizacije potiču različite oblike glasovanja kao primjer visokog demokratskog standarda kojim se biračima olakšava i omogućuje ostvarivanje njihovog biračkog prava, Vlada RH po tom pitanju niti je radila niti radi apsolutno išta.

“Omogućavanje što lakšeg ostvarenja biračkog prava osnovna je zadaća svake demokratske vlasti. U tu svrhu, u Europskoj uniji je dopisno glasovanje moguće u 19 od 27 država članica: Italiji, Austriji, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Francuskoj, Portugalu, Slovačkoj, Rumunjskoj, Litvi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i odnedavno u Poljskoj, a u procesu njegova uvođenja su i Češka i Latvija. Republika Hrvatska ima sve potrebne infrastrukturne preduvjete za učinkovitu provedbu oba navedena načina glasovanja – to je dokazala i organizacija mnogih djelatnosti u državi za vrijeme aktualne pandemije Covid-19.”, upozorila je građanska inicijativa Narod odlučuje u četvrtak uputivši zahtjev predstavnicima državnih vlasti, Saboru, Vladi, Predsjedniku Republike, te članovima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, da se na sljedećim parlamentarnim izborima omoguće biračima da glasaju dopisno i elektronički.

“Ako se prema najavama iz vladajuće koalicije, sljedeći parlamentarni izbori održe u srpnju ove godine, za vrijeme pandemije, to će sigurno dodatno smanjiti izlaznost birača, a time i demokratski legitimitet izabranih saborskih zastupnika, kao i Vlade. Suprotno tome, cilj bi trebao biti veća izlaznost birača, jači legitimitet Sabora i Vlade te zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“GI Narod odlučuje, čije je referendumske prijedloge za promjenu izbornog sustava, među kojima je i uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja, podržalo više od 400.000 građana, traži da se na ovogodišnjim parlamentarnim izborima svim državljanima Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta, omogući glasovanje dopisnim i elektroničkim putem”, zatražili su iz GI Narod odlučuje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.