Izbori na ljeto: Slovenci dopisno glasovali iz hotela u Hrvatskoj!

glasovanje odmor dopisno
Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj najavljeni su za ljeto. Datum izbora još nije određen, no nagađa se da će biti održani u prvoj polovici srpnja, točnije 5. ili 12. srpnja.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) potvrdilo je u utorak da je započelo pripreme za parlamentarne izbore, a kako će izgledati njihova provedba za sada se vrlo malo zna.

Osim u Hrvatskoj, zastupnici Hrvatskog sabora biraju se u pedesetak država diljem svijeta, a glasuje se dva dana, subotom i nedjeljom. Preciznog odgovora nema niti na pitanje kako će izgledati zaštita tisuća ljudi koji će provoditi izbore, od onih u DIP-u koji zaprimaju kandidature, do članova izbornih povjerenstava i biračkih odbora, koji rade na više od 6500 biračkih mjesta, javlja RTL.

Kriza izazvana koronavirusom ponovno je na dnevni red stavila pitanje dopisnog i elektroničkog glasovanja kojim bi se u ovim uvjetima olakšao ljudima izlazak na izbore.

>HDZ je u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja: Danas postoje svi preduvjeti za njegovo uvođenje

> Dr. sc. Milardović za Narod.hr o važnosti uvođenja dopisnog i e-glasovanja u ovom trenutku

> Tvrtko Krpina: Plenković je tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala je suprotno!

Umjesto da se u uvjetima pandemije, građanima zbog njihove sigurnosti, kao i transparentnosti uvede dopisno i elektroničko glasovanje, vladajući HDZ, kao i oporbeni SDP tu mogućnost rezolutno odbijaju.

Arsen Bauk, bivši ministar uprave u Milanovićevoj vladi (od 2011. do 2016.) i aktualni predsjednik kluba zastupnika SDP-a izjavio je za RTL da SDP “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”.

Slovenci mogli glasovati poštom

Slovenci s pravom glasa koji se na dan prijevremenih parlamentarnih izbora nalaze u inozemstvu, pa i oni na ljetovanju u Hrvatskoj, mogu glasovati poštom, ali izbornom povjerenstvu moraju unaprijed javiti svoje privremeno boravište.

“Izborni materijal i glasačke listiće ne možemo slati na nepoznatu adresu nego u naznačene hotele, na adrese privatnog smještaja ili u kampove. Zato je potrebno da se oni koji na dan izbora ili u vrijeme prethodnog prijevremenog glasovanja ne budu na svojim adresama u zemlji, prijave izbornoj komisiji najkasnije do 12. lipnja u ponoć”, rekao je za Slovensku televiziju tijekom izbora 2014. tadašnji glavni tajnik državnog izbornog povjerenstva Dušan Vučko aludirajući na mogućnost da se u tjednu pred izbore prijevremeno preda ispunjeni glasački listić što se odnosi na one koji će na dan izbora izbivati sa stalne adrese.

U slučaju takvog prijevremenog glasovanja glasački listić se deponira na biračkom mjestu, a takvih je glasova najviše 1 posto. Uz to, birači dobivaju posebnu biračku kartu i povratnu omotnicu za slanje glasačkog listića, ali su upozoreni da moraju provjeravati je li pošta stigla i hoće li njihov glasački listić u domovinu stići na vrijeme da bi bio službeno priznat.

“Sve ovisi od pošte države u kojoj se nalaze. Ako sve srede na vrijeme i ako su u nekoj zemlji blizu Slovenije, velika je mogućnost da glasački listić bude pravodobno zaprimljen”, kazao je tada Vučko.

Da bi mogli glasovati poštom iz inozemstva, slovenski birači koji se za to odluče, moraju obavijestiti izbornu komisiju na posebnom obrascu i potpisati izjavu da u vrijeme glasovanja neće biti kod kuće.

Izborni primjer za Hrvatsku?

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.

Hrvatski državljani izvan domovine imaju pravo glasa mogu glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i to u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, stoga su neki putovali i po stotinama kilometara kako bi konzumirali svoje ustavom zajamčeno biračko pravo.

Udruga U ime Obitelji jasno je utvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.

“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju preći i po 8 sati da bi mogli glasovati.

Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.

Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok je bivši ministar Kuščević tvrdio kako elektroničko glasovanje u Hrvatskoj nije moguće, iako su ga teleoperateri i HAKOM-a demantirali.

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.

“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je  da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je za Narod.hr Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.

Isto je istaknula i dr. Natalija Kanački:

“HDZ i SDP nisu dorasli izazovu da se u novonastalim okolnostima pandemije koronavirusa svim hrvatskim državljanima u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske omogući elektroničko glasovanje. Ne samo da je upitno na koji način ćemo mi u Hrvatskoj izaći na parlamentarne izbore i kakve će mjere biti na snazi, već i na koji način će glasovati naša dijaspora koja može ostati zarobljena u žarištima pandemije. Podsjećam da oni moraju prolaziti stotine i tisuće kilometara da bi došli do glasačkih mjesta.”, upozorila je i dodala:

“Podsjećam da smo 2014.g. i 2018.g. kroz referendumske inicijative tražili uvođenje dopisnog i/ili elektroničkog glasovanja. Još nam je svježe sjećanje na ukradeni referendum. Hoće li nam HDZ-SDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr