Kako bi izgledali ovi parlamentarni izbori da Plenković nije ukrao referendum?

andrej plenković lovro kuščević referendum
Foto: Fah, Narod odlučuje; fotomontaža: Narod.hr

Više od 400.000 građana zatražilo je 2018. da se raspiše referendum za:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Uvođenje tri preferencijska glasa bez cenzusa od 10 posto – kako bi se omogućio veći neposredan utjecaj birača na sastav Sabora;
* Elektroničko i dopisno glasovanje – kako bi se svim biračima osiguralo jednako biračko pravo;
* Smanjenje broja saborskih zastupnika na maksimalno 120 – u svrhu učinkovitijeg djelovanja Sabora i manje fragmentacije;p
* Pravedniji raspored izbornih jedinica – kako bi se spriječila nejednaka vrijednost glasova u izbornim jedinicama;
* Sniženje praga na 4 posto – kako bi se smanjio broj propalih glasova birača;
* Da predstavnici manjina koji su birani na povlašteni način – ne mogu odlučivati o tome tko će formirati Vladu i o proračunu.

Da bivši HDZ-ov ministar Lovro Kuščević uz Plenkovićevu podršku nije Hrvatima ukrao referendum, danas bi Hrvatska, u uvjetima pandemije koronavirusa, daleko spremnije dočekala parlamentarne izbore.

> Dr. Natalija Kanački: Hoće li nam HDZSDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Petrov: ‘HDZ i SDP zajednički odbijaju mogućnost uvođenja elektroničkog i dopisnog glasovanja’

> (VIDEO) Škoro: ‘U ovim okolnostima vlast treba razmisliti o uvođenju dopisnog i elektroničkog glasovanja’

“Iako je GI Narod odlučuje prikupila 10 posto više potpisa od potrebnog broja za raspisivanje referenduma, ministar Lovro Kuščević i Plenković su, uskraćujući neovisne promatrače ili promatrače GI Narod odlučuje – izbrojali da se desetci tisuća Hrvata ne znaju potpisati i napisati svoj OIB – a sve kako bi zadržao mogućnost da sa oko 23 posto glasova ima oko 40 posto mandata, zaustavio dopisno/elektroničko glasovanje, uvođenje tri preferencijska glasa bez praga te ukinuo privilegiranost zastupnika nacionalnih manjina”, upozorila je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji nakon što je Plenkovićev ministar ukrao referendum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Forsiranje izbora i politikantstvo oko epidemioloških mjera

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković, koji u vrijeme još uvijek raprostranjene epidemije koronavirusa forsira parlamentarne izbore, u utorak, uoči sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, nije otkrio datum parlamentarnih izbora, a nije znao objasniti ni kako će ljudi iz samoizolacije moći na izbore.

“Za održavanje izbora nadležno je Državno izborno povjerenstvo i o tome će donositi sve odluke. DIP će kada se donese odluka o izborima konzultirati HZJZ vezano uz eventualno preporuke. O tom potom”, ustvrdio je Plenković, koji cijelo vrijeme prešućuje da je HDZ u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja s kojim bi – da je uvedeno – u uvjetima pandemije koronavirusa glasovanje svim hrvatskim državljanima bilo daleko jednostavnije moguće u cijelom svijetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski sabor, predviđa se, raspustit će se idućeg tjedna. U tom bi slučaju hrvatski predsjednik Zoran Milanović kao datum izbora mogao izabrati između četiri termina, 28. lipnja, te 5., 12., ili 19. srpnja. Spekulira se da je Milanović sklon omogućiti izbornim kandidatima što dulju kampanju.

Milanović je, od svih predsjednika dosad, najviše izlazio u susret premijeru. Doslovno sve što je premijer tražio, Milanović je bespogovorno realizirao, a usput svjetonazorski galami. Vezano primjerice za pozdrav ‘Za dom spremni’. Time jako pomaže Plenkoviću jer ga gura udesno. Plenkoviću nije problem lijeva strana, nego desna, koju mu pokušavaju ‘odgristi’ Škoro, suverenisti, Most. I zato Plenković ima jednog pravog političkog saveznika u Hrvatskoj. To je Zoran Milanović”, ocijenio je za HRT politički analitičar prof. Žarko Puhovski.

Predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa kazao je pak da će se na predstojećim izborima osobama u samoizolaciji omogućiti glasovanje u njihovim domovima.

“Ne vidim tu neki poseban problem u odnosu na dosadašnje izbore. Izazov vidim u samodisciplini birača i članova biračkih odbora da se na biračkim mjestima osigura zaštita svih i spriječi širenje zaraze. Sve će to iziskivati dodatne troškove, ali je izvedivo”, ustvrdio je Sessa za Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U vrijeme kad nipošto nije moguće poznavati razmjere štetnih posljedica prijetnje širenja koronavirusa i reakcija na pojavu tog virusa nameće se političko i politikantsko nadmetanje za zadržavanje odnosno osvajanje vlasti”, upozorio je Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila.

Upitao se i je li opravdano gotovo šest mjeseci prije isteka mandata fokus javnosti usmjeravati na zadržavanje ili osvajanje političke vlasti u Hrvatskoj.

> Ivan Miklenić: Izvanredni izbori bili bi štetni – U krizi izgubiti tako relativno veliko razdoblje ima katastrofalne posljedice

Smatra i kako četverogodišnji mandat sadašnjega saziva Hrvatskoga sabora konstituiranog 14. listopada 2016., istječe tek 14. listopada ove godine, te se redoviti parlamentarni izbori po Ustavu trebaju održati najranije mjesec dana odnosno najkasnije dva mjeseca od isteka mandata saborskih zastupnika.

Kako bi izgledali najavljeni parlamentarni izbori da Plenkovićeva Vlada nije ignorirala volju građana i ukrala referendum?

Podsjetimo, u izbornom programu za parlamentarne izbore 2016. godine koji je i danas dostupan na web stranici HDZ je obećavao biračima kako će uvesti e-glasovanje. Nakon što su osvojili vlast, HDZ mijenja ploču i zaboravlja na svoja predizborna obećanja, a čini i sve što može da spriječi referendum.  HDZ-ov saborski zastupnik Branko Bačić i bivši ministar uprave Lovro Kuščević u zadnje dvije godine redovito su davali izjave o navodnim nemogućnostima uvođenja elektroničkog glasovanja. Njima se u protivljenju dopisnog i e-glasovanja pridružuje i SDP.

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine, koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Plenković i/ili nadležne institucije nisu omogućile istragu o Kuščevićevoj krađi referenduma i odbacivanju 30.000 tisuća važećih potpisa, čime je oštetio više od 400.000 građana koji su zatražili raspisivanje referenduma i spriječio da građani Republike Hrvatske – nakon što iz svog doma proteklih mjeseci rade, školuju se, kupuju ili podižu dokumente preko sustava e-Građani – mogu izabrati i način na koji će ostvariti svoje biračko pravo – na biračkom mjestu, glasovati elektronički ili dopisno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.