Do 2020. godine Hrvatska mora odvojeno prikupljati 50% komunalnog otpada, a lani je dosegnuto tek 28%. Je li godinu dana dovoljno da se postignu zadani ciljevi i što će biti ako se to ne ostvari? Trebaju li Hrvatskoj veliki centri za mehaničko-biološku obradu smeća ili se moramo okrenuti sortirnicama, kompostištima, reciklaži? Zašto svaka treća jedinica lokalne samouprave još nije izradila plan gospodarenja otpadom kao preduvjet za dobivanje nepovratnog novca iz europskih fondova?
>Kasnimo s implementacijom sustava gospodarenja otpadom: ‘Zbrinjavanje će biti sve skuplje’
Može li Hrvatska u godinu dana postići zadane ciljeve bila je tema jučerašnje HRT-ove emisije “Otvoreno”.
Gosti emisije bili su: Anamarija Matak, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike, Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša i energetike (Most), Igor Zgomba, direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, Gordan Maras, predsjednik Gradske organizacije SDP-a Zagreb, Prof.dr.sc Stanko Uršić, fizikalni kemičar, Siniša Radiković, direktor komunalne tvrtke Pre-kom d.o.o, Prelog.
Anamarija Matak, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike, kazala je da je Zakon o održivom gospodarenju otpadom iz 2013., kada je RH pristupila EU-u. Dodaje da su neke jedinice lokalne samouprave po tom pitanju napravile veliki napredak, ali neke i nisu.
Prema mišljenju Slavena Dobrovića, bivšeg ministra zaštite okoliša i energetike (Most), Hrvatska je još uvijek talac vremena iz 2007. godine.
“Tada je definiran kapacitet centara za obradu smeća od milijun i petsto tisuća tona. To je značilo, da sve smeće koje nastaje, da će se obrađivati u centrima. No kada smo pristupili EU-u dogovoren je Zakon o održivom gospodarenju otpadom, a on je definirao nešto drugo. On je definirao 50% recikliranja do 2020. godine”, dodao je.
Matak i Uršić različito o tome što je miješani komunalni otpad
Prof.dr.sc Stanko Uršić, fizikalni kemičar, istaknuo je da ekološke znanosti nema u Hrvatskoj.
“Potrebna je precizna terminologija, a ona je kod nas perverzno naopaka. Imate termin miješani komunalni otpad. Ekologija to ne poznaje. Ekološka znanost poznaje otpad kao ostatak tvari i stvari u komunalnom životu i smeće kao materiju koju dobijete kada to pomiješate i nepovratno uništite. Ako hoćete spriječiti smeće, jedino rješenje je odvojeno prikupljanje otpada. EU to bazira na ekološkoj znanosti, ali povezanoj s ekonomijom.”, izjavio je Uršić.
Matak je potom uzvratila da je miješani komunalni otpad ono što ostaje nakon odvajanja, dok Uršić inzistira na tome da je miješani komunalni otpad smeće i kaže da postoji – otpad i smeće.
Rasprava Marasa i Zgombe o odlagalištu Jakuševac
Gordan Maras, predsjednik Gradske organizacije SDP-a Zagreb, izjavio je da se ne ulaže u edukaciju ljudi niti u resurse. Naglasio je da u Zagrebu problem Jakuševca nije riješen i da se taj problem ne smije preseliti na Resnik.
Igor Zgomba, direktor Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom, kaže da je Jakuševac usklađeno odlagalište po europskim direktivama.
“Ono zaprima trenutačno miješani komunalni otpad. Brezovica je povučena iz PGO-a (Plana gospodarenja otpadom), pa grad Zagreb intenzivno traži novu lokaciju.”, kazao je.
Maras se ne slaže da je na Jakuševac usklađeno odlagalište po europskim direktivama.
“Pogledajte kvalitetu života ljudi, koliko je oboljelih od karcinoma u tom naselju, kakav se smrad osjeti.”
Radiković: Želio bih da se izgrade spalionice
Siniša Radiković, direktor komunalne tvrtke Pre-kom d.o.o iz Preloga, kazao je da su potrebni reciklažni centri, sortirnice, obrada glomaznog otpada, kompostane i centri za gospodarenje otpadom.
“Mi trenutačno 40% otpada odlažemo, a cilj nam je do 2020. još 10% smanjiti. Osobno bih želio da se izgrade spalionice. U Celju je dobar primjer gdje to funkcionira, kazao je i objašnjavao kako sustav treba koncipirati.”
Dobrović smatra da je ključno da komunalni sustav osigura kvalitetno prikupljanje otpada na način da se reciklabilne stvari ne ruiniraju.
“To znači da mora biti odvojeno u najmanje tri kategorije (biootpad, reciklabilne stvari i ostatak). Bitno je da funkcionira i sustav reciklažnih dvorišta, a to je mjesto gdje građani dopremaju problematičan otpad, dodao je i napominje da traljavo uveden sustav odvojenog prikupljanja otpada nužno povećava cijenu.”
Matan: Lećevica, Marišćina i Kaštijun nisu promašeni projekti
Govoreći o Lećevici, kao mjestu za gospodarenje otpadom, Uršić kaže da se tamo događa zločin. Ne može se to raditi iznad špilja koje sadrže rezerve pitke vode. Matan smatra da Lećevica, Marišćina i Kaštijun nisu promašeni projekti, ali i da ih se ne može uspoređivati zbog drugačijih načina obrade.
Zgomba: Nema pogodovanja u Zagrebu u vezi s otpadom
U emisiji je bilo riječi i o interesnim lobijima, a na pitanje urednika i voditelja emisije Branka Nađvinskog ima li pogodovanja u gradu Zagrebu u vezi s otpadom Zgomba je odgovorio da toga nema.
