Na pitanje smatra li bi li se to kako je Hrvatska dočekala Vučića moglo nazvati hajkom i harangom, Stier je rekao kako se u svakoj demokratskoj državi mogu očekivati demonstracije. “Nikakvih tu incidenata nije bilo. Vučić je imao namjeru, zbog prosvjeda, sebe prikazati kao žrtvu”, naglasio je Stier za Studio 4, na HRT-u.
Prema njegovom mišljenju, susret s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović otvorio je neka bitna pitanja koja se moraju rješavati što prije, a Vučić je u Srbiji taj koji ih može rješavati.
Joško Klisović, zastupnik SDP-a je uvjeren da je Vučić poticao takvo ponašanje kako bi mogao pokazati u kakvu atmosferu dolazi, da je on iznad toga, da jak i hrabar te da se ne boji, nego zastupa srpske stavove. “Bio je to nepotreban dekor, ali u političkom marketinškom smislu očito koristan predsjedniku Vučiću”, dodao je Klisović.
Stier pak misli da će taj odnos i dalje biti čvrst. “Predsjednica ima određene prioritete, odgovornost i uloge koje mora obaviti”, dodao je.
Komentirajući Vućićevo prozivanje Milorada Pupovca zbog prihvaćanja Zakona o braniteljima, Stier je rekao kako u tome vidi skrivenu poruku da će se politika Srba u Hrvatskoj voditi u Beogradu. “To je izuzetno štetno, prvenstveno za Srbe u Hrvatskoj i sasvim je sigurno da je to jedan od glavnih izvora problema između Hrvatske i Srbije. Upravo takva paradigma nije nova i u prošlosti se pokazala štetna. Hrvatska mora inzistirati kako takvog miješanja ne smije biti”, rekao je Stier. “Vučić svojim igrama šalje dvostruke poruke koje onda šalju neke druge konotacije”, istaknuo je.
Za Klisovića činjenica da je Pupovčeva stranka u vladajućoj koaliciji, puno govori o njihovoj politici kao i o statusu Srba u Hrvatskoj. “Mislim da Srbi u Hrvatskoj dobro žive, jezičac su na vagi koji odlučuje tko će biti na vlasti. Imaju apsolutnu mogućnost artikuliranja svojih stavova”, rekao je Klisović.
Stier i Klisović dotakli su se i pitanja nužnosti izmjene izbornog zakona u Hrvatskoj po pitanju položaja manjina u Hrvatskom saboru. Stier je istaknuo kako se Srbija ima ambicije miješati u unutarnje poslove drugih zemalja, ne samo u Hrvatskoj nego puno više u Crnoj Gori, na Kosovu, u BiH i Makedoniji.
“Bilo bi vrijedno razmotriti model u kojemu nećemo stavljati manjine u takav položaj da budu podložne takvom jednom utjecaju izvana”, rekao je Stier, na što je Klisović dodao ta manjine imaju jednak izborni legitimitet te da se to ne može samo tako mijenjati. Obojica su se složili da bi za to bila potrebna kompletna promjena izbornog zakona. Stier je dodao da o takvom nečemu trebamo raspravljati na “demokratski, razborit i zreo način”.
