Počinje štrajk u osnovnim i srednjim školama. Danas strajkaju svi, a od sutra svaki dan po nekoliko županija. Mirenje sindikata i Vlade je propalo, a štrajk će trajati do ispunjenja zahtjeva – povećanja koeficijenta složenosti poslova za 6%. Hoće li Vlada popustiti, jesu li učitelji i profesori potplaćeni, kako će izgledati štrajk, trebaju li danas roditelji slati djecu u školu?
Gosti emisije Otvoreno na HRT-u bili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Nikica Mihaljević:
Gdje je zapelo u pregovorima?
Na početku je ministar rada Josip Aladrović rekao da se postupak mirenja okončao bezuspješno.
– Sindikati su istaknuli svoje zahtjeve, koje su već i ranije isticali, o povećanju koeficijenata složenosti poslova. Ono što je činjenica je da smo mi iskazali određenu dozu akceptiranja toga što je izloženo. Istaknuli smo određene ponude, a danas smo tu ponudu dopunili s povećanjem plaća od 2% od 1.10. ove godine i povećanja plaće od 2% od 1. lipnja 2020. Nažalost sindikati su tu ponudu odbili. Vodili smo brigu o održivosti proračuna i financijskoj stabilnosti. To je ona ponuda koju smo mi mogli komunicirati. Ove godine samo za povećanje plaća u obrazovanju osigurali dodatnih 500 milijuna kuna, a ova ponuda na godišnjoj razini je 320 milijuna kuna. Pokazali smo brigu i volju da povećamo plaće koliko smo u mogućnosti. Napomenuo bih da današnji su razgovori vođeni kroz izmjenu uredbe kako zahtijevaju sindikati. Ponudili smo da plaće povećamo sporazumom iz tehničke naravi jer je temeljni kolektivni ugovor kao i granski kolektivni ugovori je još uvijek na snazi i ovo je bila vrlo jasan izraz volje Vlade da se suoči i riješi ovaj problem. Nažalost ponuda nije prihvaćena i dalje ćemo vidjeti što će se događati, rekao je Aladrović.
Sporni koeficijent složenosti poslova
Mihalinec je rekao da ista stvar izgleda različito iz njihovog kuta.
– Sindikati su pokrenuli inicijativu razgovora o koeficijentu složenosti poslova još u listopadu prošle godine. Razgovori su trajali do danas. Čak su još u ponedjeljak bili na stolu. Preko praznika se dogodio obrat. Vlada nakon što godinu dana razgovara s nama o koeficijentu, rekli su da ne žele razgovarati o koeficijentima.
Zašto je bitno promijeniti koeficijent složenosti poslova i što taj koeficijent predstavlja objasnio je Mihalinec.
– Prema zakonu o plaćama u javnim službama, pa tako i obrazovanju plaća se sastoji od nekoliko dijelova. Sastoji se od osnovice, koja je jedinstvena i jednaka za sve zaposlene u javni pa i državnim službama, i koeficijenta složenosti poslova. Slični poslovi ili poslovi slične složenosti trebaju imati sličan koeficijent s kojim se množi osnovica. On određujuće koja je čija pozicija unutar sustava javnih službi. U ovom trenutku pozicija visoke stručne spreme učitelja ili nastavnika je najniža ili gotovo najniža visoka stručna sprema unutar javnih službi. Vlada je poremetila odnose i zatražili smo da se koeficijent složenosti poslova podigne na razinu koju smo pronašli da jest. To smo iskomunicirali s ministricom. Vlada je trebala reći “okej”, složenost poslova se povećava, ulazimo u najveću reformu u RH i vrijede koeficijenti koje ste tražili. Nama se činilo da imamo dobre argumente i tako smo postavili zahtjeve. Tražili smo da se gotovo svi koeficijenti povećaju za 6,11% i da je to znak RH da priznaje, podržava i motivira učitelje u provedbi kurikularne reforme, rekao je Mihalinec.
O nepristajanju na 2% + 2%
– Jasno smo komunicirali od samih početaka da tražimo izmjenu koeficijenta složenosti poslova, rekla je Šprem.
Tu je reagirao ministar Aladrović. Rekao je da se o koeficijentima ne pregovara. objasnio je da se pregovara o granskim kolektivnim ugovorima i temeljnom kolektivnom ugovoru te pojasnio što se u njima pregovara.
– Kad se govori o koeficijentima složenosti poslova oni su uređeni uredbom Vlade RH. Uredba je jednostrani ak Vlade i to nije predmet pregovora. Sindikati su i danas prihvatili naš stav da su koeficijenti nešto o čemu se ne pregovara, objasnio je.
O čemu se pregovaralo, što se moglo dogovoriti?
Šprem je rekla da se o koeficijentima ne pregovara, ali da se o njima razgovara već godinu dana.
– Zahtijevali smo izmjenu uredbe o koeficijentu složenosti poslova. Jasno smo objasnili – kad govorimo o plaći zaposlenika u sustavu obrazovanju da bi se riješilo pitanje zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja. Ono se može riješiti kroz izmjenu uredbe o koeficijentu složenosti poslova došlo bi do toga ako bi se svima u obrazovanju da prosječno 6,11% zaostajanje bi bilo riješeno, rekla je Šprem.
Objasnila je kako se do te brojke došlo te rekla da se u razgovorima jasno isticalo da se od 6,11% neće odustati.
– Gospođa miriteljica je rekla da smo mogli doći do sporazuma koji utječe i na donošenje odluke o izmjeni Uredbe o koeficijentima složenosti poslova, objasnila je Šprem.
Reagirao je pomoćnik ministrice obrazovanja Stipe Mamić.
– Gospođa miriteljica nije to rekla. Ona je rekla da možemo zaključiti poseban sporazum u kojem bismo definirali određene dodatke, a nikako koeficijente. Ponudili smo da se putem sporazuma definira dodatak koji bi se primjenjivao na sve zaposlenika u obrazovanju. Na 4% ili 320 milijuna kuna koje ste vi glatko odbili, što ja osobno, moram priznati da sam iznenađen. To je 4% koje biste danas zaključili i imali potpisano u džepu, a u petak kreću pregovori o osnovici. U mandatu ove Vlade samo u sektoru obrazovanja su plaće i materijalna prava zaposlenika porasla za 2 milijarde kuna u zadnje tri godine, rekao je Mamić.
Ravnatelji nisu odgovorni za situaciju u koju su dovedeni
Mihaljević je rekao da predstavlja ravnatelje osnovnih i srednjih škola odnosno onih koji će sutra vaditi kestenje iz vatre i koji nisu odgovorni za ovu situaciju u koju su dovedene škole, učenici i roditelji.
– Nismo predstavnici pregovaračkog tima niti imamo bilo kakvog utjecaja na to. Ravnatelji su obespravljeni, dodao je Mihaljević.
Pročitao je kratki izvadak iz kolektivnog ugovora u vezi otpremnina te rekao kako su ravnatelji tretiraju kao učitelji koji imaju skrivljeno ponašanje te da je to nedopustivo.
– U emisiju sam došao iz škole. Čekali smo rješenje, i onda je došla vijest da se ide u štrajk. Oko 16 sati dobili smo uputu ministarstva što treba raditi. Ustanovili smo da su pale web stranice svih škola, roditelji su zvali telefonom, stavili smo obavijesti na školu. Ja konkretno ne znam kako će mi sutra jutro izgleda u školi, a vjerujem i drugi. Apeliram na roditelje da imaju razumijevanje na ovu situaciju u koju smo dovedeni ne našom krivicom. Apeliram i na kolege ravnatelje da djeca koja dođu u školu dužni smo organizirati primanje djece. Ako ćemo moći nekakav oblik odgojno-obrazovnog rada to ćemo napraviti. Ako ne, organizirat ćemo dežurstvo i kuharice će podijeliti hranu. Jesu li to uspjeli svi dogovoriti u svojim školama ja to ne znam. Sutra je poprilično neizvjestan dan i čeka nas poprilično kaotična situacija u školama, rekao je Mihaljević.
Organizirati rad u školama da šteta prema učenicima bude što manja
Mamić je rekao da je ministarstvo poslalo uputu, onu koja je uobičajena u ovim situacijama kad se događa štrajk.
– Obavijestili smo ravnatelje kako trebaju postupati i na ovom primjeru vidimo kako se postupa odgovorno. Ovo je za svaku pohvalu kako je gospodin Mihaljević organizirao rad u svojoj školi da naši učenici pretrpe što manju štetu u ovoj situaciju. Žao nam je što nije došlo do mirenja, rekao je.
Cirkularni štrajk – u četvrtak nijedna škola ne bi trebala raditi, a u petak?
– Cirkularni štrajk nije novost u arsenalu sindikalnih aktivnosti i borbe, ali će se prvi puta provesti u Hrvatskoj. Cirkularni štrajk je zanimljiv i efikasan oblik dugotrajnog pritiska iz kojega naši korisnici najmanje trpe. To znači da prvi dan pokazujemo da smo svi na istom tragu. Očekujemo da će sutra kompletni sustav osnovnog i srednjeg školstva stati ii biti blokiran, bez obzira na to što koji ravnatelj učini. Sutra sigurno nigdje neće biti normalne nastave. Svaki ciklus će nam trajati 10 dana. Svaki dan će nekoliko županija biti u štrajku, a o tome koje izvijesti ćemo dan ranije. To su razne kombinacije koje su i naša pregovaračka tajna. To je taktika da možemo imati dugotrajni štrajk i pritisak, a da ne pravimo štetu učenicima jer naš štrajk nije uperen protiv učenika. Učenici će imati malo štete, a pritisak će biti stalan. Štrajkaški odbor može u svakom trenutku promijeniti odluku i reći sutra smo opet svi u štrajku. Vjerujem o da će jedan ciklus biti dostatan da pokažemo vladi koliko smo ozbiljni ii da u tome vremenu trebamo sjesti za stol i pronaći adekvatno rješenje, objasnio je Mihalinec.
Dodao je kako je koeficijent 6,11% neupitan.
– Nismo se došli cjenkati o koeficijentu. I danas smo naglasili vladinoj strani da dinamika dostizanja koeficijenta ne mora biti odjednom 6,11%. Ali ne želi se razgovarati o koeficijentima pa niti o drugačijoj dinamici, dodao je.
Do kada će štrajk trajati?
Šprem je dodala da će se desetodnevni ciklus štrajka ponoviti ako ne dođe do uvažavanja zahtjeva sindikata.
O stavu HNS-a za povećanje koeficijenta za 4,3%
Ministar Aladrović je rekao da je Vlada ponudila smislenu ponudu, odgovornu i onu koja jamči financijsku održivost. Artikulirali smo stavove Vlade u pregovaračkom timu.
– Ovo vidimo kao određenu vrstu političkog pripetavanja i borbe za određene stavove i pozicije u društvu. Mi na ucjene i ultimatume ne pristajemo i da na takav način komunikacija nije potrebna, rekao je Aladrović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
