Otkako je Hrvatski veterinarski institut 26. lipnja potvrdio afričku svinjsku kugu na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji pa do 16. kolovoza – dakle, u nepuna dva mjeseca – slavonske farme doživjele su katastrofu koju neke od njih nikada neće prevladati: prema prikupljenim podacima, s bankrotom se suočavaju 444 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koji narednih najmanje godinu dana ne smiju nabavljati i držati svinje, a oporavak svinjogojstva mogao bi trajati i do pet godina.
Dio svinjogojaca najavljuje kako, zbog visoke životne dobi, neće ni krenuti u obnavljanje farmi.
Prema podacima koje je Jutarnjem listu dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, afrička kuga je potvrđena na tri objekta u Brodsko-posavskoj i na 441 objektu u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Krizini stožer
– Prema zadnjem izvješću lokalnih kriznih stožera, do sada je ukupno usmrćeno 8796 svinja, od kojih na području Vukovarsko-srijemske 8442 i Brodsko-posavske 354. Sve usmrćene svinje su se nalazile na objektima na kojima je laboratorijskom pretragom potvrđeno izbijanje ASK ili su epidemiološki povezani objekti na kojima je utvrđena klinika koja upućuje na ASK – izvijestili su iz Ministarstva, dodavši i kako je bolest potvrđena kod četiri divlje svinje, dvije u Vukovarsko-srijemskoj, jedne u Karlovačkoj i jedne u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Činjenica da se bolest uspjela ograničiti na samo dvije hrvatske županije, koje doduše s Osječko-baranjskom županijom kao pojedinačno najvećim proizvođačem drže 75 posto svinjogojstva u Hrvatskoj, potvrda je, smatraju, dobre reakcija nadležnih službi, ali i poštivanja određenih mjera i od samih svinjogojaca.
Ogromni problemi
No, unatoč tome, problemi su ogromni. Svinjogojci u ove dvije županije – u Vukovarskoj potpuno, u Brodskoj djelomično – već gotovo dva mjeseca imaju zabranu prometa svinjama, svinjskim mesom i prerađevinama, osim ako bi ih prodavali u klaonice, no to se u praksi ne događa jer klaonice povlače svinje s farmi koje djeluju unutar njihovih korporacija.
Antun Golubović, svinjogojac iz Đurića i predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističe kako su problemi zapravo tek počeli.
”Bojim se da će ovo za 50-60 posto smanjiti broj svinjogojaca, jer je riječ uglavnom o ljudima starije životne dobi, a samim time i broj svinja na našem području. Naša županija inače drži 20-25 posto hrvatske proizvodnje, a do zaraze smo imali 152.000 svinja na 1612 OPG-a. Oni su sada ostali bez svinja, a bojim se da mi na ovom području nećemo moći nabaviti nove svinje do Božića iduće godine, a možda i kasnije, jer se bolest i dalje pojavljuje i sve se pomiče.
Naime, mi ćemo imati i period zabrane nabave i držanja svinja koji će trajati još godinu dana od zadnje pojave virusa ili godinu dana nakon odlaska zadnje svinje”, kazao je Golubović, koji je i sam početkom kolovoza zbog zaraze ostao bez svih svojih svinja, konkretno njih 93, od kojih je 20 bilo rasplodnih.
>Vlada donijela program potpore svinjogojcima, ogorčeni uzgajatelji tražili da se ne uklanjaju nezaražene svinje
”Ostao sam praktički bez posla”
”Ostao sam praktički bez posla, jer mi je 65 posto prihoda bilo od svinja. Sada mi ostaje da plaćam poreze i doprinose, ali ljudi poput mene komotno mogu proglasiti stečaj. Najveći je problem što sam ostao bez rasplodnog materijala, bez genetike na kojoj sam radio 20 godina i koja je sada izgubljena.
>Ogorčeni svinjogojci dočekali Plenkovića u Otoku
Da u ovom trenutku zaraza prestane i da mi danas netko doveze nazimice, da sve krenem ispočetka, trebale bi mi najmanje tri, četiri godine da budem tamo gdje sam bio do 3. kolovoza, plus još ona godina zabrane, dakle pet godina. Meni je 47 godina i ja ću se na to vjerojatno odlučiti, ali stariji ljudi neće”, smatra Golubović, koji je bio nadaleko poznat i po svojim crnim slavonskim svinjama i čiji je crni nerast prošle godine na sajmu u Gudovcu proglašen najboljim u državi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
