Događaji koje izdvajamo najjače su po našem mišljenju obilježili proteklu godinu. Što smo doznali o aferi Zambija, što nam je donio Euro …
Afera Zambija
Početak i prvu polovicu 2023. svakako je obilježila, tzv. afera Zambija. Osim što je posrijedi bio prvorazredni međunarodni skandal, afera je pokrenula cijeli niz pitanja, a osobito ona o načinu kako funkcioniraju mediji u Hrvatskoj.
Omerta mainstream medija
Naime, da se pitalo ljude iz mainstream medija, afere, po svemu sudeći, ne bi ni bilo. Samo bi mali broj poznanika i onih koji su se slučajem po službenoj dužnosti morali baviti time što je 8 hrvatskih državljana bilo uhićeno u afričkoj republici Zambiji, početkom prosinca 2022., pod optužbom za trgovinu djecom, doznalo za ovaj slučaj.
Riječ je o aferi koju su zapravo otvorili sami hrvatski građani na društvenim mrežama. Jedan je naš tviteraš na radu u Njemačkoj vidio i podijelio vijest o tome da se u stranim medijima piše o grupi Hrvata koji su u Zambiji pritvoreni zbog optužbi za “trgovinu djecom”.
Premda se kratka vijest o uhićenju, uz imena uhićenih, bila pojavila u Jutarnjem listu, ona je uskoro bila povučena s mrežne stranice lista.
Podsjetimo, 4 hrvatska para uhićena na aerodromu u Lusaki bili su 44-godišnji Damir Magić (44) i njegova supruga Nadica Magić (45), gitarist Hladnog piva, Zoran Subošić (52) i njegova supruga Azra Imamović Subošić (41), zaposlenica Ustavnog suda, zagrebački veterinar Ladislav Peršić (42) sa suprugom Aleksandrom (40) te LGBTIQ aktivistica i vijećnica Možemo koja je rođena pod imenom Dalija Pintarić (45) i njezina partnerica Ivona (36).
Većina informacija koje je javnost o ovom slučaju isprva mogla dobiti dolazila je iz zambijskih medija. To je, naravno, ponukalo na postavljanje pitanja, zbog čega medije ne zanima jedan takav međunarodni skandal?
Afera Zambija: Uhićeni pred sudom za teška kaznena djela, Možemo šuti o svom transrodnom vijećniku!
“Majka svih afera”
U tom smislu je stvar možda najbolje sažeo naš pravnik Ivan Pletikos kad je, u svojoj obuhvatnoj analizi slučaja, ovu aferu nazvao “majkom svih afera” u samostalnoj Hrvatskoj.
Pletikos: Zambijski poučak ili – istjerati King Konga iz DR Konga
Komentirajući svojevrsnu medijsku “omertu” koja je upadljivo odredila njihovu početnu reakciju na ovaj slučaj, Pletikos je napisao:
“Ovaj slučaj otkrio nam je, dakle, postojanje jednog staleža potpuno iznad i izvan zakona Republike Hrvatske! Za pripadnike toga staleža ne vrijede zakoni koji vrijede za nas, oni u Hrvatskoj mogu završiti u zatvoru samo kao gubitnici u međusobnim dvorskim borbama, i kao gubitnike ih onda izbacuju iz svoga kruga posvećenih i zaštićenih te predaju na milost i nemilost psima čuvarima režima i poretka – pravosuđu i medijima – da ih rastrgaju, pred razdraganom rajom navijača.”
Nakon “omerte” uslijedila je “kontrola štete”, odnosno pokušaji da se uhićene prikaže kao žrtve, u najmanju ruku, nesporazuma. U prvoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno posvećenoj ovom slučaju bilo prešućeno kako je jedna od uhićenih vjećnica Možemo za Trešnjevku te da kao “transrodna osoba” ni po hrvatskim ni po kongoanskim zakonima ne može usvojiti dijete. No tek je druga emisija izazvala pravu konsternaciju među gledateljima.
Jutarnji list i sud u Zlataru
Naime, u program se izravno iz Afrike javio Saša Ričković, predstavljen kao “afrikanist” i, u pokušaju da objasni i opravda način na koji su uhićenici došli do djece, praktički opisao kako funkcionira šverc kongoanske djece preko granice u Zambiju.
Premda je afera okončana oslobođenjem optuženih, zanimljivo je kako je post skriptum cijele priče na kraju napisao Jutarnji list koji je objavio feljton u 6 dijelova, iz kojega se jasno moglo iščitati koliko je sumnjiva praksa hrvatskih sudova oko posvajanja djece iz DR Konga, među kojima iskače onaj u Zlataru. Pokazalo se, naime, kako je praksa posvajanja djece iz te zemlje, unatoč tomu što kongoanski zakoni zabranjuju međunarodno posvajanje, već godinama ustaljena kod nas, a sud u Zlataru prednjači po brzini i količini rješenih slučajeva.
Pokazalo se također kako su od ukupno 23 posvojitelja, samo tri imala adresu s područja tog suda. Premda im nije teritorijalno najbliži, svi su ostali potegnuli iz Zagreba ili Primorsko-goranske županije do Zlatara ne bi li ishodili sudska rješenja za djecu iz DR Konga.
Treba istaći, međutim, kako je to nešto o čemu su neki nezavisni mediji, poput Narod.hr, ali i građani na društvenim mrežama, pisali mjesecima. Jedino što je bilo potrebno za stvar napraviti potpuno utemeljenom, bili su kompletni dokumenti do kojih je na kraju jedini uspio doći Jutarnji list.
Noah Kraljević
Konačno, ostalo je otvoreno pitanje Noah Kraljević, transrodne posvojiteljice, koja je uspjela sebi u Državnoj matici ishoditi status muškarca i sklopiti brak s drugom ženom, Ivonom Kraljević, čime je ne samo izigrala hrvatske zakone, nego i ustavnu definiciju braka.
U prilog Pletikosovoj tvrdnji o aferi Zambija kao “majci svih afera” ide i to što se otkrilo kako je na izmjenama Zakona o Državnim maticama radila i udruga Noah Kraljević kolekTIRV. Naime, upravo novi Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije omogućio joj je promjenu “rodnog identiteta” i pravnu osnovu da danas bude “očuh” kongoanskom djetetu.
Stoga je možda njegov zaključak najbolji sažetak ove afere:
Naime, ovaj nam je “zambijski slučaj” pokazao da u ovom društvu, u ovoj Hrvatskoj nismo svi isti. Postoje jednaki i jednakiji, postojimo mi, neplemenitih namjera, i plemenitaši namjera! U ovom slučaju vidimo da se uspostavio, emancipirao jedan stalež u ovom društvu, koji:
a) državni aparat koristi kao brz i efikasan aparat za osobne potrebe,
b) državnu riznicu koristi kao svoj bankomat,
c ) i kada upada u probleme, država mu koristi kao vrlo motivirani rescue team.
Uvođenje Eura
Uvođenje eura izazivalo je bojazan kod dobrog dijela hrvatskih građana, a danas, godinu dana nakon napuštanja kune, doima se kako te bojazni još uvijek nisu oslabile.
Ponajprije, uvođenje eura popratio je rast cijena. Premijer je još početkom siječnja prošle godine u tom smislu izjavio kako će:
“Od dana uvođenja eura do završetka razdoblja dvojnog iskazivanja cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i navedena u kuni, i to s ciljem informiranja potrošača te uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje.”
“Ključno načelo uvođenja eura jest zaštita potrošača i potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Samo uvođenje eura nikako ne smije biti niti je opravdan razlog za povećanje cijena proizvoda!”
Nakon uvođenja eura poskupljenja: ‘Cijene zaokružujemo da nema previše kovanica’
Problemom se, naravno, pokazalo kako nije uvijek lako utvrditi da trgovci dižu cijene samo na osnovi prelaska na novu valutu. U načelu, državna kontrola je uglavnom pogodila male poduzetnike u trgovačkim i uslužnim djelatnostima, dok su veliki trgovački lanci bez problema i nekih većih tumačenja podigli cijene na razinu na kojoj su one i danas.
Naravno, situaciju dodatno produbljuje i to što je državno zadiranje u propisivanje cijena u izravnoj koliziji s načelom slobode tržišta. No danas, na isteku godine otkad se u Hrvatskoj koristi euro, opći je utisak građana kako je ova promjena ponajprije donijela opće poskupljenje cijene života.
Hod za život
Ove je godine, osmi put po redu, Hod za život, obitelj i Hrvatsku održan u 12 gradova. Po prvi put se održao u gradovima Kninu i Metkoviću.
Dr. Željka Markić iz nacionalne koordinacije Hoda za život kazala je na uvodnoj konferenciji za medije početkom ožujka:
“Jako nam je drago što ove godine u Hodu za život sudjeluje 12 gradova, od toga dva grada u kojima se Hod za život održava po prvi put, a to su Knin i Metković.”
”Hvala svima koji nam se javljaju sa željom da se uključe u organizaciju Hoda za život u svom gradu. Ove godine pripremamo Hod za život u ozračju strašnih posljedica potresa u Turskoj i Siriji i nažalost, rata u Ukrajini. Ovih dana pratimo kako Rusi sravnjuju sa zemljom Bahmut, grad u kojem je zarobljeno oko četiri tisuće civila.”
“ Ovo nas podsjeća na slike koje su nam 1991. dolazile iz Vukovara kada je istom doktrinom i istim bijesom Srpska vojska uništavala hrvatski Grad Heroj. Ovi gubici i ubijanja nedužnih ljudi čine nas još osjetljivijima na izgradnju kulture života.”
Objavljen je bio i promo spot Hoda za život u kojem glume mladi iz FRAME i iz Molitvene zajednice Novo srce Slavonski Brod uz pjesmu ‘Samo daj mi ljubav’ koju izvode Ante Cash i Gidra (Connect).
Svinjska kuga i prosvjed svinjogojaca
Jedan od događaja koji je bez sumnje obilježio 2023. je i epidemija Afričke svinjske kuge. Podsjetimo, Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Kako za ASK ne nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
Zabrana svinjokolje
Upravo to, odnosno masovno preventivno usmrćivanje zdravih svinja, je ono što se dogodilo kod nas, počevši od prvih slučajeva ASK u lipnju 2023.
Zbog mjera koje su se beskompromisno provodile preko 3 mjeseca dovedena je bila u pitanje i svinjokolja 2023. godine.
Ubrzano klanje svinja na gospodarstvima, posebice u dijelovima Osječko-baranjske županije koja nisu u zaraženim ili zonama zabrana zbog afričke svinjske kuge izazvalo je i nestašicu zamrzivača diljem Slavonije. Nadležni su, naime bili izdali naredbu da se klanje svinja obavi do 31. listopada, što je značilo da svi posjednici svinja čiji su objekti u neuvjetnim kategorijama, moraju ih isprazniti do kraja listopada.
Onima koji to do tada ne bi učinili Državni bi inspektorat propisao kazne i svinje bi bile eutanazirane.
Naime, postoje 3 kategorije o smještaju svinja, gdje samo, izuzetno zahtjevna, kategorija 3 zadovoljava uvjete poštede od mjere preventivne eutanazije.
Prosvjed svinjogojaca
Mjere su među svinjogojcima, ali i širom javnosti, izazvale strah kako je to put u zabranu tradicionalne svinjokolje o kojoj se spekuliralo još u doba pred pristupanje Hrvatske EU 2013. U EU, naime, svinjokolja po seoskim kućanstvima nije dopuštena. Tada su u Ministarstvu poljoprivrede tvrdili kako će učiniti sve kako bi se očuvala ta tradicija budemo u Europskoj uniji. Hrvatska je ušla u EU, ali takva se zabrana nije dogodila.
Strogi, i mnogim našim svinjogojcima nedostižni standardi, ponovo su uslijed pojave ASK bili probudili ove strahove.
U studenom su zbog toga počeli prosvjedi svinjogojaca blokiranjem prometnica u Slavoniji, a pod vodstvom Stožera za obranu hrvatskog sela. Prosvjednici su bili blokirali tri županije: Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku.
Svinjogojci blokirali prometnice; Pokrovac: Kreću svinjokolje pa neka hapse!
Početkom prosinca, prosvjedi su, po mišljenju prosvjednika: uspješno, završeni i svinjokolja se ove godine ipak mogla obaviti na tradicionalni način. To ne znači, naravno, da stvari nisu mogle završiti i drugačije.
Ukidanje mjere roditelj-odgojitelj
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske dato je u studenom zeleno svjetlo odluci zagrebačke gradske vlasti iz rujna 2022. da postupno ukine demografsku mjeru roditelj odgojitelj. Ova odluka Ustavnog suda RH najprije je bila objavljena u članku Jutarnjeg lista, autorice Ivanke Tome, a prije nego je obznanjena strankama koje su sudjelovale u sudskom postupku.
Odvojena mišljenja sudaca
Iako je odluka bila donesena suglasnošću većine sudaca, neki suci su izdvojili svoje mišljenje po pitanju ovog predmeta. Tako su primjerice suci Lovorka Kušan i dr.sc. Goran Selanec rekli da se slažu s većinom sudaca i sutkinja Ustavnog suda u dijelu odluke koji se odnosi na meritum spora te da podržavaju odbijanje ustavnih tužbi, ali da postoji dio odluke o kojem imaju drugačije shvaćanje od većine sudaca i sutkinja.
Drugi, poput suca Miroslava Šumanovića u potpunosti se nisu složili s odlukom. On je izjavio kako je stajalište većine sudaca bilo ”duboko i flagrantno pogrešno”. Šumanović smatra da su odlukom Ustavnog suda narušene fundamentalne vrijednosti pravnog poretka koje proizlaze iz načela vladavine prava.
Konsternaciju je izazvalo i “curenje informacija”, odnosno to što su stranke u postupku, uključivo s udrugom U ime obitelji za odluku doznale iz medija, odnosno iz spomenutog članka u Jutarnjem listu.
Najuspješnija demografska mjera
Naime udruga U ime obitelji pozvala je Ustavni sud u listopadu da donese odluku o obiteljima roditelja odgojitelja sukladno svojim ustavnim obvezama. Ustavni sud krajem listopada nije donio odluku o ustavnosti odluke Visokog upravnog suda RH, tako da je konačna odluka trebala biti donesena od strane svih sudaca Ustavnog suda.
Udruga U ime obitelji i stotine podnositelja Ustavnom sudu RH još su 16. travnja 2023. podnijeli ustavnu tužbu odnosno zahtjev za ocjenu ustavnosti postupanja kako Visokog upravnog suda RH tako i Grad Zagreba. Visoki upravni sud odbio je argumentaciju udruge predane u zahtjevu za legalnost odluke Grada Zagreba i skupštinske većine o ukidanju mjere roditelj odgojitelj i kompenzacijskim mjerama.
Prema nekim stručnjacima mjera roditelj-odgjitelj bila je najuspješnija demografska mjera do sad. Utom smislu je demograf Nenad Pokos u zaključku svoje stručne analize izrađene 2022. sažeo stvar:
“Primarni cilj demografske mjere roditelj odgojitelj bio je pozitivno utjecati na broj stanovnika Grada Zagreba povećanjem broja trećerođene djece, a sekundarni cilj pozitivno utjecati i na povećanje broja četvrtorođene i više rođene djece. Nesporno je da je mjera u pogledu povećanja broja trećerođenog i svakog sljedećeg rođenog djeteta u Zagrebu polučila više no dobar rezultat”.
Analiza prof. Pokosa: Roditelji odgojitelji – najuspješnija demografska mjera na nišanu Možemo!
Deseta godišnjica Referenduma za ustavnu definiciju braka
Ove je godine obilježena desetogodišnjica uspješno provedenog referenduma za ustavnu definiciju braka.
Okrugli stol
U tom je smislu na okruglom stolu koji se u Hrvatskom saboru u organizaciji udruge U ime obitelji i saborskog zastupnika Mosta Nina Raspudića raspravljalo o tome što je referendum donio Hrvatskoj.
Desetljeće od referenduma o braku: političke elite priječe nove narodne referendume!
Sadržaj te sjednice, kao svojevrsna društveno-politička retrospektiva postignuća referenduma, ali i toga koliko se situacija u Hrvatskoj promijenila u 10 godina, dobro sažima ovu temu.
Izvršna direktorica udruge U ime obitelji, dr. Željka Markić podsjetila je na mnoge napade i opstrukcije kojima su organizatori bili izloženi. Ipak bez obzira na to, naglasila je, velika je većina birača podržala referendum. Za je glasovalo preko 65% birača, dok su birači 112 od 120 gradova većinski podržali inicijativu, što je važan podatak, jer donekle relativizira predrasudu o podijeli Hrvatske na ruralno-konzervativnu i urbano-progresivnu.
Drugačija politička klima
Značajna promjena u odnosu na vrijeme od prije 10 godina je odgovor na pitanje, tko bi od političkih aktera danas podržao referendum. U tom smislu, Željka Markić je istakla kako je 2013. referendumska inicijativa, nakon stanovitog oklijevanja, dobila podršku tada opozicijskog HDZ-a. Međutim, dodala je:
“Ne, danas ne mislim da bi HDZ podržao ovu inicijativu i mislim upravo da je premijer Plenković u ovih 8 godina na vlasti pokazao da on obesnažuje referendum i stav da je brak zajednica žene i muškarce…”
Naravno, toj tvrdnji u prilog ide i potpisivanje Istanbulske konvencije 2017. godine, slučaj istospolnog udomiteljstva, gdje je Ustavni sud praktički opovrgnuo odluke nadležnih socijalnih službi, ali i odnos vlasti prema aferi Zambija, gdje nije uopće stavljeno u pitanje kako transrodna osoba može u Hrvatskoj postati “očuh” djetetu.
Konačno, istaknuto je i to kako je pouka koju je vlast izvukla iz referendum ponajprije to kako spriječiti da se neki njemu sličan ne ponovi. U tom je smislu Politolog Jakov Žižić istakao:
”Netko je iz ove inicijative izvukao pouke. A to su oni koji su negativno orijentirani prema volji naroda. Mi smo u ovih 10 godina imali pučke inicijative. Ali, nismo imali referendum.
To su napravile one snage koje žele da se težište liberalne demokracije u kojoj žive, stave upravo na stranu ovog liberalnog. Da se stavi težište na prava pojedinaca, (‘ugroženih pojedinca’) nasuprot volji naroda. Oni u stvari traže liberalnu autokraciju.”
Poštanski žig s motivima referenduma o braku
Postskriputm ovoj obljetnici dala je i reakcija SDP-a na to što je Povjerenstvo za izbor motiva maraka Hrvatske pošte izdalo poštanski žig s motivima referenduma o braku.
SDP je reagirao na X profile stranke kritikom Hrvatske pošte koja je izdala žig s motivom obitelji uoči desete godišnjice. Istakli su da je tu na djelu ”klerikalizacija javnih institucija”.
Oni su kazali kako je ovim referendumom dio naših sugrađana postao i službeno ustavno diskriminiran. ”Takva definicija braka unazadila je i polarizirala naše društvo”, rekli su. No naglasivši kako je vlada predvođena SDP-om Zakonom o životnom partnerstvu unaprijedila status diskriminiranih članova našeg društva.
Time su, čini se, konačno, barem iz svoje vizure, povukli jaz između “progresivne” i “regresivne” Hrvatske, ne ističući pritom kako je ova druga zapravo ona većina koja referendum vidi kao iskaz vlastite političke volje.
Sporni udžbenik “Zašto je povijest važna?”
Krajem godine Narod.hr je otvorio pitanje načina na koji se u školama poučava povijest, tako što je otkriveno kako udžbenik povijesti za 4. razrede gimnazija “Zašto je povijest važna?”, autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice obiluje faktografskim netočnostima. Posljedično, to rezultira nategnutim i pogrešnim tumačenjima novije hrvatske povijesti.
Nakon pisanja Narod.hr-a, kritike struke i nekih političara, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je udžbenik povuklo s popisa odobrenih udžbenika.
Nakon pisanja portala Narod.hr i kritika stručnjaka: Ministarstvo povuklo sporni udžbenik povijesti
Pogreške
Podsjetimo, kako je Narod.hr doznao, više je onih koji su se žalili na udžbenik. Posebno je problematičan dio u kojem se prikazuje razdoblje stvaranja Republike Hrvatske, prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, Domovinski rat… Zastupnica Marijana Petir žalila se kako se u udžbeniku djecu pogrešno uči da bl. Alojzije Stepinac nije rehabilitiran.
Osim navedenih, bilo je i drugih pogrešaka, a zanimljivo je i kako je kao jedan od izvora za udžbenik korišten priručnik koji je napisao koautor udžbenika Hajdarović. Osim toga, doima se kako autori nastanak hrvatske države uzročno vežu za odluke političkih aktera iz zadnjeg desetljeća postojanja Jugoslavije. Konkretno, to se odnosi na predsjednike Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, Milku Planinc i Antu Markovića.
Također, a možda i presudno, otkrivene su ozbiljne faktografske greške.
Neprihvatljivi izvori
Tako je odvjetnik Luka Mišetić iz udžbenika izvukao citat Eugena Jakovčića iz Documente o 22 tisuće spaljenih kuća u VRO Oluja što pripisuje Hrvatskoj vojsci. Riječ je o provjereno netočnom podatku, na osnovi kojeg onda autori udžbenika, kao radni zadatak, očekuju od učenika izvlačenje zaključaka.
Rasprava o povučenom udžbeniku povijesti ne jenjava: Oglasio se i Luka Mišetić
Međutim, slučaj je povukao šire pitanje recenzije udžbenika, kad se pokazalo kako su autori, recenzenti udžbenika i nakladnik povezani i van rada na udžbeniku, te je u tom smislu možda najbolje stvar sažeo Zlatko Hasanbegović kad je izjavio:
“Dakle, hrvatska država je ključni instrument svoje identitetske obrazovne politike prepustila nakladničkim lobijima, lukrativnoj djelatnosti, jednom kartelu… Ne samo financijskom. Uvijek pored financijskih postoje i stanoviti vrijednosno-ideološki instrumenti.”
“Kada se raščlani njihova ideološka pozadina tu je riječ o jednoj dobro umreženoj mreži nastavnika, profesora, nakladnika, recenzenata, dakle, svi su u višestrukom sukobu interesa. Radi se o ljudima koji, pod krinkom znanosti u naravi nastupaju kao komesari, kao monopolisti iza kojih stoji jedna dobro umrežena struktura koja ima i svoje međunarodno pokroviteljstvo. Ta mreža ima svoje pipke izvan Republike Hrvatske.”
Narod.hr otkrio je u tom smislu kako je viša savjetnica za povijest u Agenciji za odgoj i obrazovanje Loranda Miletić bila recenzentica povučenog udžbenika za povijest 2021. u povjerenstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja. A to, prema Zakonu, kao zaposlenica AZOO-a nije smjela biti.
AZOO kaže da Miletić nije bila recenzentica, a je li bila članica stručnog povjerenstva?
U svakom slučaju riječ je o aferi koja će se bez sumnje nastaviti razvijati i u 2024. Godini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
