U RH ‘lista stručnjaka’ koja se nije mijenjala od 2015. traži ‘promjenu spola’ za stotine djece i mladih

djece
Foto: iStock by Getty Images

U kolovozu je Narod.hr istražio, poslao upite HZZO-u i drugim institucijama te objavio kako se u Hrvatskoj medicinski postupci povezani sa “promjenom spola” – koju nazivaju “tranzicija” ili prelazak – obavljaju na teret HZZO-a. Na trošak poreznih obveznika. U te troškove spadaju troškovi psihološke i psihijatrijske procjene – ako se ne odvija u privatnoj praksi, zatim endokrinološki pregledi, pretrage i na kraju davanje hormonske terapije, zatim operativni zahvati i dr. Pri tom HZZO nije želio otkriti portalu Narod.hr koliko je novca poreznih obveznika potrošeno na tranziciju. Niti broj djece, mladih ili odraslih koji su zatražili “promjenu spola”.

> ‘Promjena spola’ u Hrvatskoj obavlja se na teret HZZO-a, no ne žele otkriti koliko je na to potrošeno

U vrijeme objave našeg članka baratalo se s brojkom od oko stotinjak osoba koje su zatražile “promjenu spola”. Međutim, nekoliko tjedana nakon naše objave, analiza dr. Hermana Vukušića, psihijatra iz Kliničkog bolničkog centra Rebro – pokazala je da stvari stoje mnogo gore nego što je itko mislio.

Dr. Vukušić: U posljednjih 7 godina na Rebru je u tretman uzeto 587 djece

Dr. Vukušić je tako izvijestio da je na zagrebačkom Rebru u zadnjih 7 godina zbog “problema” sa svojom “spolnom orijentacijom” pomoć potražilo 587 djece, od kojih 336  dječaka i 251 djevojčica. Naveo je da je do prije 15 godina broj osoba s rodnom disforijom bio izuzetno mali – iznosio je 0.005–0.014 % za muškarce i 0.002-0.003 % za žene. Ova dijagnoza, navodi dr. Vukušić, rodna disforija, predstavlja stres života u tijelu kojem ne pripadaš.

“Takve osobe zaslužuju punu medicinsku pažnju i skrb”, naglasio je dr. Vukušić. No, isto tako istraživanja pokazuju da velik broj njih do kasne adolescencije sraste sa spolom u kojem su rođeni. Govoreći o ogromnom porastu broja djece i mladih koji smatraju da će “promjena spola” riješiti sve njihove probleme – dr. Vukušić upozorio je na utjecaj promicanja “suludih ideja” rodne ideologije (najnoviji broj rodova koje dijete može izabrati je 72) te financijskim interesima. Zaključio je kako se u najvećem broju slučajeva radi o društveno potaknutoj i stimuliranoj dijagnozi, a ne pravoj rodnoj disforiji.

> Dr. Vukušić upozorava: Zbog utjecaja društvenih mreža i trans aktivističkih grupa više od 500 djece i adolescenata u Hrvatskoj ima dijagnozu rodne disforije

Prodor LGBT agende u zdravstveni sustav za Milanovićeve vlade

Prodor te LGBT agende u zdravstveni sustav RH omogućen je za vrijeme Milanovićeve vlade 2014. te je bio ojačan 2016. godine kada su u “Narodnim novinama” objavljene Stručne smjernice za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu. Njima je opisan cijeli postupak kako na račun HZZO-a “promijeniti spol”, a u smjernicama se navodi da je “hodogram dijagnostike te izrade mišljenja za Nacionalno zdravstveno vijeće jednak bez obzira radi li se o odrasloj osobi ili djetetu…”.

Kako Pravilnik objavljen 2014. godine, tako i Smjernice objavljene 2016. velikim su dijelom kopirani iz dokumenta koji izdaje WPATH – Svjetska strukovna organizacija za zdravlje transrodnih osoba pod nazivom “Standardi skrbi za zdravlje transpolnih, transrodnih i rodno nenormativnih osoba”.

>Vrtoglavo rastu brojke ‘transrodne djece i tinejdžera’, zažale kad je kasno: ‘Odrezali su mi dojke, društvo me napustilo’

Stariji dokument, pravilnik iz 2014. godine objavljen je pod nazivom “Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i o životu u drugom rodnom identitetu”.

Prema tom Pravilniku prikupljanje medicinske dokumentacije i utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za tzv. “promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu” temelji se na: načelu humanosti zaštite prava pacijenata, načelu zaštite dobrobiti i prava djeteta, načelu zabrane diskriminacije i načelu zaštite tajnosti osobnih podataka.

Iz tog je Pravilnika nadalje, nastala “Lista stručnjaka koji imaju iskustva u radu s transseksualnim osobama”, dokument također objavljen u Narodnim novinama 2015. godine.

> Pročitajte svjedočanstvo muškarca koji je promijenio spol  – i požalio!

Lista stručnjaka koji imaju iskustva u radu s transseksualnim osobama  nije se mijenjala od 2015.

Listu stručnjaka posložio je i potpisao tadašnji SDP-ov ministar zdravlja Siniša Varga, u svibnju 2015. godine. Ona definira stručnjake čiji je “nalaz i mišljenje obvezan dostaviti podnositelj zahtjeva u postupku ishođenja mišljenja Nacionalnog zdravstvenog vijeća o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu”. Lista je prema dostupnim podacima – do danas, do 2022. godine nepromijenjena.

Među stručnjacima, kako za odrasle tako i za djecu, navedena su 4 psihologinje, 5 psihijatara, 3 endokrinologa, 2 ginekologa i 1 kirurg.

Među 15 navedenih stručnjaka je jedan bračni par – Nataša Jokić Begić, sestra poznatijeg Borisa Jokića nesuđenog nositelja “Kurikulne reforme” i njezin suprug Dražen Begić. Dok je Nataša Jokić-Begić zaposlena na Filozofskom fakultetu, na odsjeku za psihologiju, njezin je suprug zaposlen u KBC Zagreb. Među popisanim stručnjacima je i psihologinja Iva Žegura, zaposlena u Klinici za psihijatriju Vrapče. Žegura je povezana s lobističkom udrugom Transaid/Kolektirv koja je nedavno plaćenim oglasom u Večernjem listu objavila demanti brojki i podataka koje je na stručnom sastanku KBC Zagreb i u javnosti iznio dr. Vukušić. Na listi su i psihologinja Marina Grubić, dječji psiholog zaposlena na Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb, kroz koju je i prošao najveći broj djece koja “traže promjenu spola”.  Uz te tri psihologinje, na popisu stručnjaka je još i Vesna Antičević sa Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija, Sveučilišta u Splitu.

Od psihijatara za odrasle na Listi iz 2015. navedeni su dr. Goran Arbanas, dr. Davor Moravek i Dražen Begić, a psihijatri za djecu dr. Nenad Jakušić i dr. Davorka Šarić. Na popisu stručnjaka je i 71-godišnja ginekologinja s privatnom praksom, povezana s Možemo Jasenka Gruić Koraćin, a kao drugi ginekolog naveden je dr. Dražen Butorac iz KBC “Sestre milosrdnice”. Na popisu su i endokrinolozi dr. Velimir Altabas, Miroslav Dumić i Gordana Stipančić te kirurg Srećko Budi.

Gdje su tu djeca i mladi?

I dok se u zemljama koje su prije Hrvatske bile izložene rodnoj ideologiji i poticanju djece i mladih putem društvenih mreža i raznih lobističkih grupa – na promjenu spola – sve glasnije čuju tragična iskustva onih koji su bez dovoljno informacija, bez dovoljno empatije i potpore bili poticani na “tranziciju” – u hrvatskim glavnostrujaškim medijima može se gotovo isključivo čitati o pozitivnim iskustvima.

Ipak, društvenim mrežama sve se više pronose i druge informacije. Na primjer slučaj mladog Zagrepčanina koji je dobio sve dokumente potrebne za “promjenu spola”, otišao u Beograd na operaciju da bi na kraju počinio samoubojstvo. Navodno zbog neprepoznatog bipolarnog poremećaja.

Koliko je još takve djece i mladih – čije se stvarne psihološke i psihijatrijske probleme – ne liječi već dodatno zamagljuje pričom – kako će se svi njihovi problemi riješiti – “promjenom spola”? I tko prati što se događa s djecom, mladima, svima kojima se izda “dozvola” za “promjenu spola”? Ima li kakvu ulogu u “postavljanju dijagnoza” LGBT aktivizam nekih od psihologa na “Listi”? Tko nadzire rad “stručnjaka s liste” od kojih veliki dio privatno radi ( i zarađuje) na djeci, mladima i obiteljima koje traže njihovu pomoć?

Narod.hr nastavit će izvješćivati o ovoj važnoj temi.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.