Vlada je 13. srpnja 2022., održala telefonsku sjednicu na kojoj je dala mišljenje Hrvatskom saboru na Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske (predlagatelji: 92 zastupnika u Hrvatskome saboru), te na Prijedlog odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
> Tko je sve HDZ-u dao potpise za ustavne izmjene koje će u praksi onemogućiti referendume u RH?
> Bivši SDP-ovci podržali HDZ: Potpisali im za promjenu Ustava oko referenduma
> Dr. Markić: Cilj Plenkovićevih promjena zakona i Ustava jest otežati narodni referendum
Prijedlog Vlade
Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela 92 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 11. srpnja 2022., iz sljedećih razloga:
Vlada Republike Hrvatske podržava promjenu Ustava jer će se predloženom promjenom Ustava, a imajući u vidu da je u proceduri i donošenje novog Zakona o referendumu, pravno područje referenduma urediti cjelovito, smatraju.
Kvorum odlučivanja
Također, predloženim promjenama Ustava olakšat će se pokretanje inicijativa za raspisivanje referenduma od strane birača uz istovremeno osiguranje legitimiteta odlučivanja. S tim u vezi, posebno se podržava smanjenje potrebnog broja birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma s dosadašnjih deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, a što predstavlja više od 360.000 birača, na 250.000 birača u Republici Hrvatskoj. Smanjenje potrebnog broja potpisa za raspisivanje referenduma u bitnome će olakšati korištenje referendumom kao instrumentom neposredne demokracije, navode.
S druge strane, podržava se i cilj zakonodavca da se osigura legitimitet odlučivanja uvođenjem tzv. kvoruma odlučivanja. Smatra se da su predloženi kvorumi u članku 87. stavku 3. i članku 135. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske primjereni različitim predmetima odlučivanja.
Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim mišljenjem biti nazočni na sjednicama Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila ministra pravosuđa i uprave dr. sc. Ivana Malenicu i državne tajnike mr. sc. Josipa Salapića, Juru Martinovića i Sanjina Rukavinu.
Što je sporno u nacrtu prijedloga zakona?
“Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor, koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa, suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju” , pojasnio je odvjetnik Karlo Novosel ispred U ime obitelji na nedavnom okruglom stolu ‘Čemu referendum’.
“Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani. nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na svim javnim i privatnim mjestima, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava”, ističe odvjetnik.
Kritična pitanja
Zaključno, ukazao je ponovno na nekoliko kritičnih pitanja:
- Prikupljanje potpisa na svim javnim površinama i na privatnim mjestima (po kućama, na radnom mjestu) kao za predsjedničkim izborima
- Prikupljanje potpisa preko sustava e-građani ili posebne aplikacije DIP-a (ako je žele napraviti za sve referendumske inicijative)
- Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke, uz vlastoručni potpis građana
- Usklađivanje normi broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU (npr. 2% u 3 mjeseca) te minimum 14 dana za brojanje i pripremu potpisnih lista (po referendumskom pitanju – 2 pitanja 2×14 dana), maksimalno 30 dana
- Da se ostavi norma da se usvojeni zakoni i/ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na narodnom referendumu, kako su i doneseni
- Da se vodi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja (za pregled potpisnih lista u pisanom obliku)
- Propisati da vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smiju zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa
