Foto: fah

Vlada je u četvrtak uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od iduće godine iznositi 42,9 posto prosječne plaće, a izmjenama Zakona o minimalnoj plaći predlaže i da se rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuje povrh te minimalne plaće.

Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kune mjesečno.

Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.

U bruto iznosu minimalna plaća će se od iduće godine tako povećati s 3276 kuna na 3439,80 kuna, što je 2752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3839,47 kuna na 3735,62 kuna.

Izmjenom pravilnika o porezu na dohodak, koje će stupiti na snagu od početka iduće godine, rekao je ministar financija Zdravko Marić, Vlada pomaže poslodavcima u turističkom sektoru, pa će tako za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke.

Također, od početka iduće godine povisuje se i iznos neoporezivog dara u naravi sa 400 na 600 kuna.

Idemo ‘in favorem’ radnika i poslodavaca, nastojimo potaknuti veća primanja kod najugroženijih i posebno poslati poruku industrijama (tekstilna, metaloprerađivačka, drvna) gdje veći broj ljudi prima minimalnu plaću, rekao je premijer Andrej Plenković.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ističe kako je ovaj paket mjera rezultat socijalnog dijaloga te podsjeća kako je ovo drugo po redu povećanje minimalne plaće za 5 posto u mandatu ove Vlade, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je kako su ove mjere usmjerene i na korist radnika i na jačanje konkurentnosti poslodavaca.

Od iduće godine povećane kvote za strane radnike

Vlada je u četvrtak na sjednici utvrdila i nove, povećane kvote za zapošljavanje osoba iz trećih zemalja, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić kazao je kako su one povećane prvenstveno da se ne ugrozi investicijski ciklus zbog nedostatka radne snage, a cilj je Vlade prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu.

U idućoj godini tako će se moći izdati ukupno 31.000 radnih dozvola strancima, odnosno 22.000 više novih dozvola, a 9000 je produženje postojećih.

Od 22.000 novih dozvola, njih 17.495 odnosi se na stalno zapošljavanje, na sezonski rad 4225 dozvola, a od toga na turizam i ugostiteljstvo njih 3715, i to samo na sezonski rad do šest mjeseci. Kod stalnog zapošljavanja najviše dozvola bit će izdano za građevinski sektor, njih 11.270. Novina je 300 dozvola za IT sektor.

Ministar Pavić najavljuje da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u sljedeća četiri mjeseca provesti intenzivnu kampanju nuđenja poslova hrvatskim građanima kako bi ih zaposlili prije aktivacije ovih kvota i kako bi, rekao je, stvarno razbistrili tko je stvarno nezaposlen, a tko ne.

Riječ je o balansiranom pristupu, dodaje, kojim prvenstveno želimo aktivirati domaću radnu snagu, a ono što nećemo moći nadomjestit ćemo kvotama kako se ne bi ugrozio investicijski ciklus i osigurao gospodarski rast u idućoj godini.

Premijer Andrej Plenković kaže da je odluka o povećanju kvota donesena temeljem realnih potreba pojedinih sektora gospodarstva, jasnog deficita koji se osjetio tijekom turističke sezone

“Mislim da ove mjere koje kanite poduzeti sa Zavodom trebaju Vladi i javnosti dati jasnu sliku, posla ima, tko želi raditi, a tko ne. To je ključna poruka i zato vas molim da s tom kampanjom potaknete što veći broj nezaposlenih, da iskoriste prigode koje već postoje na tržištu rada”, rekao je.

A kvote će, dodaje, sigurno učiniti hrvatsko tržište rada propulzivnijim.

U Sabor upućen konačni prijedlog zakona o akvakulturi

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o akvakulturi, a prema riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ovim zakonom akvakultura dobiva stratešku važnost u domaćem gospodarstvu.

Prihvaćen prijedlog TKU-a za javne službe

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila prijedlog Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama, kojim je utvrđena osnovica plaće u visini od 5421,54 kune s primjenom od 1. studenoga, a potpisivanje TKU-a očekuje se nakon sjednice.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je kako je predviđeno trajanje TKU-a četiri godine s početkom primjene od 1. prosinca, a Vlada će osigurati primjenu dosadašnje razine prava za studeni.

Među najvažnijim elementima TKU-a Pavić je označio povećanje naknade za prijevoz na posao zaposlenika – ako ne postoji organizirani javni prijevoz, pa će se tako onima koji putuju osobnim automobilom umjesto naknade od 0,75 kuna po kilometru isplaćivati naknada od 1 kune po kilometru. Zaposlenicima starijima od 61 godine koji stanuju udaljeni manje od 2 kilometra od mjesta rada omogućit će se kupnja karte za javni prijevoz.

Utvrđeno je kako će se božićnica i regres redovito isplaćivati, o konkretnom iznosu će se pregovarati svake godine s početkom u svibnju kako bi pregovori bili dovršeni do donošenja proračunskih smjernica u srpnju. Želimo se ponašati fiskalno odgovorno i u skladu s maastriškim kriterijima, naglasio je Pavić.

Zaposlenima u javnim službama tijekom ove godine osnovica plaće povećana je tri puta po 2 posto, odnosno za 6 posto, podsjetio je.

Ukratko iznijevši kronologiju kolektivnih pregovora, Pavić je naveo je kako su trajali 2,5 mjeseca, a održano je 16 rundi pregovora. Zahvalio je sindikalnim partnerima i svima koji su omogućili postizanje dogovora o novom TKU-u na kooperativnosti i razumijevanju.

Prihvaćen konačni prijedlog izmjena zakona o suradnji u području poreza

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila konačni prijedlog izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim se uređuje suradnja u tom području između Hrvatske i članica Europske unije te automatska razmjena informacija o financijskim računima, a trebao bi stupiti na snagu od početka 2018.

Izmjenama zakona propisuje se usklađivanje s EU direktivom iz 2016. u vezi pristupa poreznih tijela informacijama o sprječavanju pranja novca kako bi se osigurao zakonodavni okvir za daljnje jačanje borbe protiv poreznih prijevara.

Po riječima ministra financija Zdravka Marića, u odnosu na tekst prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru, u tekstu konačnog prijedloga zakona, osim nomotehničkog usklađivanja nisu nastale suštinske razlike, a isto tako nije bilo ni primjedbi zastupnika na tekst toga zakona.

Izmjenama tog zakona propisuje se mogućnost pristupa Porezne uprave informacijama koje se prikupljaju u okviru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kako bi Porezna uprava mogla pratiti, potvrditi i procijeniti da financijske institucije pravilno provode postupke dubinske analize i ispravno utvrđuju stvarne korisnike posredničkih struktura te o njima izvješćuju, a sve u cilju sprečavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca ili financiranja terorizma.

Postupci dubinske analize stranaka koje financijske institucije provode u skladu sa Zakonom o administrativnoj suradnji u području poreza već su započeli, a prva razmjena informacija provedena je u rujnu 2017. godine.

Stoga, kako bi se osiguralo učinkovito praćenje pravovremene primjene odredbi koje se odnose na postupke dubinske analize za informacije o financijskim računima, izmjene i dopune zakona trebale bi stupiti na snagu što je prije moguće, a najkasnije do 1. siječnja 2018. godine.

Tim se izmjenama zakona, također, uređuje provedba sporazuma između hrvatske i vlade SAD-a o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (Foreign Account Compliance Act).

Cilj zakona o pružanju usluga u turizmu veća konkurentnost

Vlada je u četvrtak prihvatila konačni prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, kojim se uz ostalo uređuje načini pružanja usluga turističkih agencija, vodiča, voditelja putovanja, animatora i drugih, kao i usluga u posebnim oblicima turizma, od nautike, zdravstvenog i kongresnog te turizma na poljoprivrednim gospodarstvima.

Bolnicama 670 milijuna kuna za pokriće troškova

Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog odluke o dodjeli sredstava bolničkim zdravstvenim ustanova kojima je osnivač RH za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala i za tu će namjenu osigurati 670 milijuna kuna poštujući kriterij dospjelost duga, bolničkog limita i parametara izvršenosti posla, obrazložio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Sredstva iz te Odluke Ministarstvo zdravstva doznačit će bolničkim zdravstvenim ustanovama na sljedeći način: ˗ Klinički bolnički centar Zagreb, u iznosu od 208.136.491 kuna ˗ Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, u iznosu od 92.233.841 kune, Klinička bolnica Dubrava Zagreb, u iznosu od 73.858.292 kune ,

Klinička bolnica “Merkur” dobit će iznos od 30.006.758 kuna, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” 25.455.389 kuna, Klinika za dječje bolesti Zagreb 13.175.190 kuna.

Kliničkom bolničkom centru Rijeka doznačit će se iznos od 33.482.581 kuna, Klinici za ortopediju Lovran, 548.913,00 kuna, Kliničkom bolničkom centru Split 104.406.612 kuna, a Kliničkom bolničkom centru Osijek 88.695.929 kuna.

Zadužuju se bolničke zdravstvene ustanove da u roku od sedam dana od dana doznake sredstava od strane Ministarstva zdravstva pisanim putem Ministarstvu zdravstva dostave izvješće o utrošku sredstava s pripadajućim dokazima iz kojih je vidljivo da su sredstva utrošena pravodobno i namjenski sukladno odredbama Odluke.

Ministarstvo zdravstva zadužuje se da o provedbi Odluke izvijesti Ministarstvo financija u roku od 30 dana od dana njezinog stupanja na snagu, stoji, među ostalim, u zaključku.

Izvor: Hina/ij