Vlatko Silobrčić o Barišiću: To što Sveučilište u Augsburgu nije ništa našlo, za mene ne znači da nije plagirao

Foto: fah

Član Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, akademik Vlatko Silobrčić, kaže da je, što se njega tiče Barišić i dalje potencijalni plagijator.

„To što Sveučilište u Augsburgu nije našlo da je gospodin Pavo Barišić autoplagirao u svojoj disertaciji, za mene ne znači da on nije nikada ništa plagirao“, rekao je akademik Vlatko Silobrčić za Dnevnik HRT-a.

Na adresu dr. Pave Barišića stigla je obavijest sa Sveučilišta Augsburg u kojoj ga predsjednica te ugledne institucije prof. dr. Sabine Doering-Manteuffel obavještava da je stručno povjerenstvo utvrdilo kako nema govora o (auto)plagiranju njegova doktorskog rada.

Podsjetimo se, u  veljači ove godine SDP, HSU i tada oporbeni HNS inicirali su glasovanje o povjerenju ministru Barišiću zbog navodnog plagiranja rada američkog filozofa Stephena Schlesingera. No, glasovanje zastupnika pokazalo je da ministar uživa povjerenje Hrvatskog sabora.

„Po svaku se cijenu željelo nešto odbačeno ponovno i bez osnove procesuirati. Jednu od najsramnijih dionica u cijeloj toj priči predstavlja djelovanje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju Hrvatskog sabora pod vodstvom gospodina Vlatka Silobrčića. Sabor je najviše zakonodavno tijelo u RH, čiji je Odbor tako postupao da je Ustavni sud morao donijeti odluku kojom je odbacio ono što su sami sebi uzurpirali. Oni su doveli u pitanje ne samo svoje djelovanje već su uprljali i djelovanje Hrvatskog sabora.“, rekao je Barišić.

Bivši ministar Barišić u siječnju je u priopćenju, glede akademika Silobrčića, rekao i ovo:

Žao mi je što je bivši predsjednik Odbora za etiku, akademik Silobrčić, kao član Predsjedništva političke stranke Pametno zlorabio visoko etičko tijelo koje imenuje Hrvatski sabor za političke obračune. Nakon što je prijava odbačena, a tiskarska omaška u drugom izdanju mojega teksta otklonjena već 2010., dakle prije nego što je i prijavljena, Odbor za etiku posegnuo je „naknadno“ nakon mojega imenovanja za ministra znanosti i obrazovanja za prijavom za već „presuđenu stvar“. U pravnoj je državi načelo „res judicata“ jamstvo pravne sigurnosti, ne može se ponavljati suđenje za ono o čemu je već donesen pravorijek, stoji u priopćenju ministra Barišića.

Silobrčić je tada odbacio je optužbe ministra kao nelogične i nesuvisle te izjavio da ga članstvo u stranci ne sprječava da prosuđuje o znanosti kojom se bavi cijeli svoj radni vijek:

Njegovu optužbu odbacujem kao nelogičnu i nesuvislu i ona bi sama po sebi bila dovoljna da se gospodin ministar povuče s tako važnog mjesta. Iskreno, ne razumijem tu optužbu. Zašto bih kao član jedne stranke bio onemogućen da prosuđujem o plagijatima, kad se iz mog kurikuluma vidi da sam se cijeli radni vijek bavio tim pitanjima. Ne misli, valjda, gospodin ministar da želim biti ministar umjesto njega?“, rekao je Silobrčić.

Akademik Vlatko Silobrčić rođen je 1935. u Splitu. Srednje i fakultetsko obrazovanje stekao je u Zagrebu, u Klasičnoj gimnaziji i na Medicinskom fakultetu na kojem je i doktorirao. Profesionalnu karijeru gradio je između ostalog na Institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu (znanstveni asistent, znanstveni suradnik), Imunološkom zavodu u Zagrebu (znanstveni suradnik, docent, znanstveni savjetnik, izvanredni i redoviti profesor, glavni direktor). Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Medicinske akademije Hrvatske

Bio je član dvije političke stranke: Pametno, čiji je Silobrčić bio član predsjedništva i UJDI, Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu. Bio je član UJDI-ja u kojem su utjecajni članovi bili Milorad Pupovac, Nenad Zakošek i Žarko Puhovski.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vijesti.hrt.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.