Vojni analitičar Mandić o nabavi Bradleya: Ne možete osigurati mir da nekome ne kažete da će dobiti po glavi

mandić
Foto: Fah

Je li u ovom trenutku najveći problem krize na granici Ukrajine i Rusije koja sve više „miriše” na novi ratni sukob i invaziju ruske vojske zapravo nejedinstvo Zapadnih saveznika na čelu sa SAD-om oko načina odnosno modela pomoći Ukrajini u slučaju rata s Kremljom? O ovoj temi u emisiji HRT-a Studio 4 govorio je vojni analitičar Ivica Mandić.

Rusija-Ukrajina i NATO savez

Govoreći o mogućem napadu Rusije na Ukrajinu i izjavi zapovjednika vojne mornarice Kaya-Achima Schoenbacha da ruski predsjednik Vladimir Putin zaslužuje poštovanje, vojni analitičar Ivica Mandić rekao je kako je moć svakog saveza u koheziji te da ako Putin želi nešto ostvariti, mora napasti savez.

– Razni pogledi na tu krizu naprosto u zatvorenom krugu ne bi bili ništa loše. U otvorenom krugu oni zrcale nešto što se zove nejedinstvo saveza u smislu postupanja prema Ukrajini. Tu je pravo pitanje želi li Putin, a tu je Ukrajina samo jedna poluga, razbiti jedinstvo saveza, rekao je Mandić.

Dodao je kako je jasno po postupanju SAD-a kada bilateralno razgovaraju s Rusijom da su mnogo saveznika isključili iz toga.

– Također je jasno kako su Velika Britanija i SAD isporučili, mimo odluke NATO-saveza, oružje Ukrajini. Postoji određeno nerazumijevanje među saveznicima o jedinstvenoj politici prema Ukrajini. To Amerika koristi. Veliki dio NATO članica su države EU. Različiti su interesi, no u krajnjoj instanci od osnutka NATO-a politiku saveza diktira ipak SAD kao najmoćnija sila. Malo se previše pozornosti daje njemačkom admiralu, objasnio je Mandić.

Politika EU 

Dodao je kako postoji konstanta njemačke politike prema istoku te inzistiranje na diplomatskim mjerama i smatra da od toga Europa pati kad one nisu najbolja solucija.

Govoreći o pomoći SAD-a Ukrajini rekao je da ako postoji dogovor EU-SAD oni bi mogli teško naštetiti ruskom gospodarstvu i državi.

– No očigledno do toga nije došlo. Bojim se da je ovo jedan scenarij koji smo mi preživjeli u Hrvatskoj. Da, Hrvati će ratovati, a mi ćemo u Daytonu potpisati mirovini ugovor. Nije slučajno da naš premijer često gostuje u Kijevu iz razloga mirne integracije pa do vođenja diplomatskih aktivnosti u sjeni, rekao je Mandić.

Rekao je kako se u zadnjih desetak dana dosta motrilo što rade ruske trupe na granici.

– Ima na stotine vozila i naselja, ne postoje nikakve aktivnosti, zgrade su pokrivene snijegom. To govori da tamo nema vojnika. Gomilanje trupa je određena radnja kojom se želi nešto postići. Pitanje je što uopće Rusi hoće s Ukrajinom. Vjerojatno je jedan od tih ciljeva utjecaj na strateško odlučivanje NATO-a pa se sukobljava europska samodostatnost i SAD. Tu se radi o dvije koncepcije i onda vidimo na djelu da Rusiju koja to želi iskoristiti, no nisam siguran da će Rusi profitirati s Ukrajinom. Rusko gospodarstvo i država dugačak i iscrpljujući rat naprosto ne može izdržati, uvjeren je Mandić.

O hrvatskoj nabavi američkih Bradleya

– Mi ćemo to kupiti od SAD-a i uvjeti financiranja su drastično različiti od onih koji su bili u javnom prostoru. Problem njihovih održavanja u razdoblju 10-15 godina je isto riješen, To je sporazum, kao i za nabavu Rafalea, “Goverment to Goverment”. No pitanje modernizacije je sasvim druga stvar i ona je izuzetno skupa. Uopće nisam siguran da ćemo ta sva vozila modernizirati, rekao je.

Smatra da ćemo ih modernizirati da jednu brigadu, ali i da imamo i drugu brigadu koju treba opremiti oklopnim borbenim vozilima.

– Što je dugoročno rješenje, a što je rješenje da se postigne cilj koji smo kao država prihvatili da damo jednu brigadu u NATO savez 2026. godine da bude ona spremna. Problem toga koji je sustav PZO-a (protuzračne obrane) zaštite te brigade. Mi to ne znamo. Koje je samovozno topništvo tih bojni? Mi to ne znamo. Imate masu nepoznanica. Ova bojna je po meni dignuta na zanimljiv pijedestal, ali posve irelevantan. Ali što je jedna bojna. Počinje se vrh države baviti sitnom taktikom, rekao je Mandić.

Dodao je kako je misija brigade nije efemerna, njena zadaća je rat.

– Vi ste jedna od postrojbi vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga za Europu gdje vas se može uporabiti za ovo ili ono. Oni korektno odrede teret državi kako to brigada izgleda. Problem je što mi hoćemo. Naš najveći doprinos NATO-u je da se mi sami možemo obraniti. O tome nismo čuli ni riječi. Nije problem sukob predsjednika, premijera i ministra. Problem je jesmo li mi javno rekli kako želimo da nam vojska izgleda 2035. godine. Gdje je to? Kako ćemo operirati u tome periodu?, smatra Mandić.

– Ne možete osigurati mir da nekome ne kažete dobit ćete po glavi ako me dirnete, istaknuo je Mandić.

Vojno partnerstvo sa SAD-om

O vojnom partnerstvu sa SAD-om rekao je kako se oružje ne kupuje i nije politički neutralno.

– Nije to diskont. Postoje neke druge stvari zašto se održava strateško partnerstvo, političke, ekonomske i druge prirode. Taj dio mi nećemo znati, to se ne govori u javnom prostoru, naglasio je Mandić.

Što se tiče objave ugovora o nabavi oružja, rekao je da se to baš i ne objavljuje u detalje.

– Javnosti treba objasniti da postoje razlozi da se neće objaviti što je sve unutar cijene. To rade i druge zemlje. Nećete reći koliko smo kupili raketa zrak-zrak. No jedan solidan dio se može objaviti, Tu treba naći balans, smatra.

O naoružanju Hrvatske

Smatra da se zadnjih 20 godina nije opremalo naoružanje.

– Zapostavili smo vojsku. Pojeli smo vlastitu supstancu, vijek trajanja borbenih sustava je otišao. Dolazite u situaciju da nešto morate mijenjati. Krajnje je vrijeme velikog investicijskog ciklusa u oružane snage. Ili ćete imati ili nemati, zaključio je Mandić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.