U Hrvatskoj obveza služenja vojnog roka ne postoji od 2008. godine, što je u to vrijeme izazvalo uglavnom pozitivne reakcije javnosti. Imamo tek dobrovoljno služenje vojnog roka u trajanju od 14 tjedana na poligonima Slunj i Gašinci. No, onih koji se zalažu za obveznu obuku (u daleko kraćem obujmu nego nekada) i dalje ima, osobito u vojnim krugovima i dijelu političkih krugova, te su sve češća nagađanja da bi se to uskoro voljom aktualne vlasti moglo promijeniti.
Kako doznaju iz Glasa Slavonije, u tijeku je dovršetak opsežne analize koja bi trebala pokazati sve prednosti i mane ponovnog aktiviranja obveznog vojnog roka, u ljetnim mjesecima. Dok ne bude konačnih rezultata te analize, zasad u MORH-u to nitko ne želi službeno komentirati.
Ipak, sugovornik Glasa Slavonije, navodno vrlo kompetentna osoba kada je u pitanju vojna obuka, potvrdio je kako se o tome razmišlja, dodajući kako je stvar Ministarstva i Stožera da daju prijedlog samog sadržaja jedne takve obuke te da se ocijeni hoće li se u to ići. Smatra kako to nije priča bez osnove i razloga, jer se, kaže, u nekim drugim europskim zemljama također odvijaju takvi procesi.
– Taj sustav nekakvog educiranja iz područja sigurnosti i obrane kod nas jednostavno više ne postoji. U svakom slučaju, na sustavu je da pripremi prijedloge koji će se onda dati u raspravu. Ima različitih prijedloga, neki predviđaju dvomjesečnu, a neki pak samo jednomjesečnu obuku, a postoji i srednja varijanta, da to traje šest tjedana. Uglavnom, ne bi se išlo na više od dva mjeseca. Riječ je o nekakvim osnovnim stvarima razumijevanja sigurnosti i vođenja organizacije. Znači, ni od koga se tu ne bi tražilo da ima nekakva specijalistička znanja. To bi bila jedna obuka koja bi pojedinca dovodila do toga da može rukovati pješačkim naoružanjem. Nitko od tih mladih ljudi neće rukovati nekim složenim sredstvima. Znači, morao bi uz gađanje iz automatskog naoružanja svladati prvu pomoć i zaštitnu masku. A nakon toga će uvijek postojati mogućnost dragovoljne dodatne obuke ili pričuve koja će se razvijati – kaže sugovornik Glasa Slavonije.
Prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo biti problema da se za mjesec dana ta osnovna znanja i vještine svladaju. On smatra kako je sama socijalizacija tih ljudi već velik napredak, da nauče biti i dijeliti prostor s drugima je po njemu već nešto što je današnjim mladima potrebno.
– Tako da ne bi ni bio cilj time ih osposobiti za nešto veliko, već prenijeti im nekakve osnovne pojmove i stvari za koje mislimo da ih trebaju znati. Primjerice, namjestiti šator ili neke slične postupke koji se mogu u različitim situacijama primijeniti – zaključuje.
Priča o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj zakotrlja se svakih nekoliko godina, posebice kada se u zemljama susjedstva, najčešće Srbiji, počnu razbacivati izjavama u kojima spominju i korištenje vojske kao sredstvo za rješavanje nekog problema, što se i ovih dana događa.
Pavao Miljavac, umirovljeni general HV-a i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, kaže kako je problem u tome što se općenito situacija u okružju stalno komplicira. “Stalno se govori o nasilnom rješavanju krize, i to često prolazi ispod radara. I doista može vrlo brzo doći do problema, primjerice da se Republika Srpska pokuša izdvojiti iz BiH, što bi odmah izazvalo reakciju muslimana i vi imate problem. Normalno da će se tu odmah uvlačiti i Srbija, što će sve zajedno napraviti problem i Hrvatima u BiH, pa bi i Hrvatska na ovaj ili onaj način tu nešto morala ‘odraditi’. I za tren može doći do vrlo ozbiljnog konflikta. Na to je upozorio i ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov”, kaže Miljavac.
Treba podsjetiti i kako je pitanje obuke u svojoj predsjedničkoj kampanji prije dvije godine spominjala i današnja predsjednica Grabar-Kitarović, dok je bivši ministar obrane Ante Kotromanović upozoravao kako bi projekt obveznog služenja vojnog roka koštao između 300 i 500 milijuna kuna.
