Vrhovni sud objavio je u četvrtak ujutro na svojoj internetskoj stranici rješenje kojim prihvaćaju žalbu zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva i Branimiru Glavašu određuju istražni zatvor.
Najviše pravosudno tijelo zaključilo je da bi Glavaš na slobodi mogao uništiti dokaze ili utjecati na svjedoke te mu je odredilo istražni zatvor koji “može trajati do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka, ali ne dulje od kazne na koju je optuženi Branimir Glavaš nepravomoćno osuđen”.
Odluka je donesena nakon žalbe tužiteljstva na odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda od 6. veljače, koje je zaključilo da se Glavaš nakon izlaska iz zatvora u Mostaru može braniti sa slobode.
Tužiteljstvo je istražni zatvor za Glavaša zatražilo ističući kako je, nakon što je Ustavni sud ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda u slučajevima ‘garaža’ i selotejp’ od osam godina zatvora, na snazi presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora.
‘Zagrebački Županijski sud je i bez prijedloga državnog odvjetnika morao odlučiti o primjeni mjere istražnog zatvora’
Podsjećajući da je i nakon poništenja pravomoćne presude i Glavaševa izlaska iz zatvora na snazi nepravomoćna presuda, Vrhovni sud u svom rješenju navodi da je zagrebački Županijski sud morao “i bez posebnog prijedloga državnog odvjetnika, provodeći kogentne zakonske norme, s obzirom na kaznu zatvora iz nepravomoćne osuđujuće presude, odlučiti o primjeni mjere istražnog zatvora protiv optuženika”.
“Ponovno valja istaći da je u konkretnoj procesnoj situaciji pobijana prvostupanjska odluka donesena u stadiju kaznenog postupka nakon donošenja nepravomoćne prvostupanjske presude s izrečenom kaznom zatvora za koju zakonodavac propisuje obvezno određivanje istražnog zatvora”, smatra Vrhovni sud.
U odnosu na stav prvostupanjskog suda da se maksimalni rokovi trajanja istražnog zatvora odnose i na obligatorni istražni zatvor Vrhovni sud je zauzeo stav da je “ovo pravno pitanje za konkretnu procesnu situaciju irelevantno” , jer je Glavaš u istražnom zatvoru proveo ukupno devet mjeseci i 29 dana, što je “daleko manje od rokova maksimalnog trajanja istražnog zatvora”.
‘Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne nije moguće uračunavati u vrijeme istražnog zatvora’
Suprotno stavovima Glavaševe obrane, koje je u veljači potvdilo i izvanraspravno vijeće, Vrhovni sud navodi da “upravo stoga što istražni zatvor ima svoju zakonom strogo propisanu svrhu, vrijeme koje je osuđenik proveo na izdržavanju kazne zatvora, u slučaju kada je pravomoćna presuda ukinuta te je obustavljeno izdržavanje kazne, nije moguće uračunavati u vrijeme maksimalnog trajanja istražnog zatvora”.
Dodaju i da se ‘lišavanje slobode’ u postupku dokazivanja krivnje ne može poistovjetiti s izdržavanjem kazne koja je obustavljena “zbog gubitka svojstva pravomoćnosti presude”.
Vrhovni se sud osvrnuo i na zaključak prvostupanjskog suda o “diskriminatornosti prijedloga” tužiteljstva koje je istražni zatvor tražilo samo za Glavaša, a ne i njegove susuđenike. Vrhovni sud podsjeća da se “ni jedan od ostalih suoptuženika u trenutku donošenja Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske nije nalazio na izdržavanju kazne zatvora”.
“Slijedom svega navedenog, kako je u konkretnom kaznenom predmetu na snazi prvostupanjska presuda kojom je optuženi Branimir Glavaš osuđen na kaznu zatvora u trajanju od deset godina, dok je u ovom postupku u Republici Hrvatskoj proveo u istražnom zatvoru kao fakultativnom tek deset mjeseci, trebalo je žalbu državnog odvjetnika prihvatiti”, zaključuje Vrhovni sud.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
