Borislavu Đukiću (74), umirovljenom general majoru JNA ponovo će se suditi zbog optužbi da je tijekom Domovinskog rata s 30 tona eksploziva htio srušiti HE Peruća čime bi ugrozio živote 50.000 ljudi. Odlučio je tako Vrhovni sud koji je ukinuo nepravomoćno presudu kojom je Županijski sud u Splitu Đukića u prosincu 2020. nepravomoćno osudio na 10 godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom. Bila je riječ o ponovljenom suđenju jer je i prijašnja presuda ukinuta.
Prema optužnici Đukić se teretio da je ratne 1993. organizirao rušenje brane i hidroelektrane Peruća, a cilj mu je bio potpuno potapanje civilnih i gospodarskih objekata. U temelje brane i pod most je postavljeno 20 do 30 tona eksploziva.
> Bivšem generalu JNA za pokušaj rušenja Peruće nepravomoćno 10 godina
> Split: General JNA Borislav Đukić osuđen na 9 godina zatvora zbog miniranja i rušenja brane Peruće
Rušenje brane Peruća spriječeno u zadnji trenutak
Brana Peruća nalazila se na teritoriju koji je tada bio okupiran, a pobunjeni Srbi organizirali su njezino rušenje kao odmazdu za uspješnu hrvatsku oslobodilačku akciju “Maslenica”.
Zahvaljujući britanskom UNPROFOR-cu Marku Nicholasu Grayu, koji je tijekom kolovoza 1992. godine samoinicijativno u dva navrata pustio vodu kroz pomoćne kanale čime je razina vode u jezeru pala za 4 metra, brana nije popustila, a hrvatske su snage odmah nakon detonacije krenule u oslobađanje brane, u operaciju “Peruća”. Nakon oslobođenja brane, brana je zatrpavana i osiguravana da ne bi došlo do proboja čime bi se ispustio vodeni val od 460 milijuna prostornih metara vode koji bi potopio sva naselja koja se nalaze nizvodno uz rijeku Cetinu. U operaciji je oslobođena brana Peruća i okolna naselja oko nje u površini od 140 četvornih kilometara.
Đukić se teretio da je zapovjedio aktiviranje eksploziva i rušenje brane. Prema optužnici došlo je do snažne eksplozije uslijed koje je urušena i oštećena brana po cijeloj duljini i širini. Stručnjaci HEP-a spriječili su potpuno rušenje brane i stvaranje tzv. vodenog vala koji bi za posljedicu imao potapanje i dovođenje u neposrednu opasnost više od 50.000 stanovnika i cijelu njihovu imovinu nizvodno od brane.
Nasipanjem materijala i otvaranjem ustava ublažili su pritisak vode iz akumulacijskog jezera na branu. Pričinjena šteta je iznosila 130 milijuna kuna, a u prvoj verziji optužnice kao osoba koja je Đukiću naredila miniranje i rušenje brane naveden je ratni zločinac Ratko Mladić. No to je poslije izbačeno iz činjeničnog opisa jer nije nesporno utvrđeno da je Đukić bio taj s kojim je Mladić komunicirao, piše Večernji list.
> Na suđenju Đukiću preslušana snimka u kojoj Mladić naređuje rušenje brane Peruća
> Istražni zatvor generalu Đukiću zbog optužbi za rušenje brane na Peruči
Vrhovni sud tvrdi da su u presudi kojom je Đukić osuđen navedeni “proturječni i nerazumljivi razlozi”
Obrazlažući zašto je presuda ukinuta, Vrhovni sud navodi da su u njezinom obrazloženju navedeni “proturječni i nerazumljivi razlozi o odlučnim okolnostima”.
– Nije odlučeno o zakonitosti ispitivanja jednog svjedoka. To je bilo potrebno jer postoji sumnja da je taj iskaz policija iznudila primjenjujući silu tijekom ispitivanja. Te je sumnje prvostupanjski sud dužan provjeriti i ocijeniti jesu li istinite i jesu li utjecale na vjerodostojnost iskaza. Osim toga, razlozi o odbijanju dokaznih prijedloga obrane na okolnosti alibija i ostalih navoda obrane nisu dovoljno i pravilno obrazloženi. Time je optuženiku teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
U tom je dijelu obrazloženje prvostupanjskog suda proizvoljno jer nisu izneseni jasni i uvjerljivi argumenti zašto su ti dokazni prijedlozi odbijeni. U odnosu na ocjenu prvostupanjskog suda o nevjerodostojnosti iskaza niza ispitanih svjedoka koje je predložila obrana ti razlozi su paušalni i proizvoljni. Prvostupanjski sud nije uopće iznio bitan sadržaj iskaza tih svjedoka kako bi se vidjelo o čemu su svjedoci iskazivali niti je raščlanio iskaze.
Time je također teško povrijeđeno optuženikovo pravo na pravično suđenje jer su i takvi razlozi prvostupanjskog suda proizvoljni. Budući da je time počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka prvostupanjska je presuda prema zakonu morala biti ukinuta. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud iznova provesti raspravu i ocijeniti sve ranije izvedene dokaze, a po potrebi i nove. Popravit će pogreške na koje je upozoren odlukom Vrhovnoga suda Republike Hrvatske. Potom će donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti – navedeno je u obrazloženju odluke Vrhovnog suda.
> 28. siječnja 1993. brana Peruća – Srbi aktivirali eksploziv koji bi ubio 20.000 ljudi
Dosada donesene već dvije presude i obje je ukinuo Vrhovni sud
Đukić je inače tijekom suđenja tvrdio da nije počinio to za što ga se tereti te je tvrdio da je u doba miniranja Peruće, na kraju siječnja 1993., bio u Kninu neraspoređen u očekivanju prekomande u vojsku bosanskih Srba ili vojsku Jugoslavije. Tvrdio je i da nisu postojali nikakvi planovi za rušenje brane. Po njemu to su vrlo nespretno i s malim količinama eksploziva počinile paravojne jedinice Milana Babića nakon što je artiljerijska vatra 126. brigade HV-a s položaja na brani potjerala jedinice kenijskog bataljuna iz sastava snaga UNPROFOR-a.
Optužnica protiv Đukića podignuta je još 1995. Uhićen je u srpnju 2015. u zračnoj luci u Tivtu, a 23. veljače 2016. izručen je Hrvatskoj, gdje mu je nakon pet mjeseci započelo suđenje. Tom prvobitnom optužnicom još je bio optužen general Ratko Mladić, zapovjednik 9. kninskog korpusa te general Mile Novaković, zapovjednik Srpske vojske Krajine, koji je u međuvremenu umro, kao i zapovjednik svih pograničnih jedinica srpske paravojske major Milan Korica. U njegovu je slučaju proveden izdvojeni postupak s obzirom na to da je jedino on bio dostupan hrvatskim pravosudnim tijelima. Prva presuda donesena je koncem 2018. no nju je ukinuo Vrhovni sud, a tom prvom presudom Đukić je bio osuđen na devet godina zatvora. Nova presuda, na deset godina zatvora donesena je 2020. i sada je ponovno ukinuta, pa će mu se zbog Peruće suditi i treći put.
Protiv njega je podignuta još jedna optužnica za ratni zločin kojom je obuhvaćeno ubojstvo 115 civila te silovanje najmanje pet žena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
