Vrijeme je godišnjih odmora – Evo kako se zaštititi od mogućih provala u domove

provala
Foto: iStock by GettyImages

Ljeto je, vrijeme godišnjih odmora. Mnoge obitelji odlaze iz svojih kuća i stanova. Neki brigu o svojem domu ostavljaju susjedima i prijateljima. Prilika, kažu, čini lopova, a ljeto obično nudi mnoštvo prilika. Kako se zaštititi? Što ako se ipak dogodi provala i krađa? S druge strane – različiti prevaranti “operiraju” u svim sezonama. Kako ih prepoznati i što učiniti da ne postanemo njihove žrtve?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Upozorenje policije o prevarama: Ako vas zovu na telefon, pazite kakve podatke dajete

– Točno je da se tijekom ljeta dogodi malo povećani broj provala u domove, međutim, možemo se pohvaliti da je u prvih šest mjeseci ove godine počinjeno čak 47 posto manje ove vrste kaznenih djela. To ne znači da i dalje ne moramo biti na oprezu i da smo se riješili ove vrste kriminaliteta – nismo, samo je svedena na manju mjeru. Treba ljude upozoriti na to da provalnici postoje i da su njihove kuće i stanovi njihova meta, rekao je voditelj službe općeg kriminaliteta Zvonimir Petrović iz PU zagrebačke. Najčešće se iz domova, dodaje, krade novac, nakit, i sitni tehnički predmeti. Rijetko se dogodi da provalnici uspiju iz domova izvući neke veće predmeta, poput televizora.

Opasne poruke i fotografije na društvenim mrežama

Mnogo je stvari koje možemo učiniti kako da do provale ni ne dođe.

– Preventivne mjere obično gledamo kroz tri osnovna segmenta – prvi je dobro poznati susjedski nadzor, i stvaranje privida da stan ili kuća nisu bez nadzora dok nas nema. Povremeno ulaženje susjeda ili članova obitelji u stan, paljenje svjetla, promjena rasporeda podignutih ili spuštenih roleta, obavezno pražnjenje poštanskog sandučića, i apsolutno izbjegavati bilo kakve poruke ili fotografije na društvenim mrežama koje bi upućivale da nas nema doma, objašnjava voditelj službe prevencije Mislav Švigir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi segment preventivnih mjera, dodaje, je smanjenje štete.

– Da u stanu ili kući ne ostavimo ‘materijal’ provalnicima, preporučujemo privremeno pohranjivanje zlatnog nakita u sefove banaka, kao i ušteđevine. Treći segment je tehnička zaštita – već jedna dodatna brava usporava i oduzima provalniku dragocjeno vrijeme za provalu. On će se preseliti na drugi stan koji je slabije zaštićen, jer mu je vrijeme bitan čimbenik. Ovisno o financijskim mogućnostima, može se ići i na protuprovalna vrata, koja obavezno treba zaključati. Tu i razni alarmni i sustavi videonadzora. Kad zaokružimo cijelu priču kroza ta tri segmenta, mi smo u konačnici potpuno sigurni kad su provale u pitanju, ističe Švigir.

Novčanike držati u unutarnjim džepovima

U vrijeme ljetne sezone na obali često ‘operiraju’ i džepari koji često dolaze i iz drugih zemalja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Oni uvijek traže mjesta gdje je veća koncentracija ljudi, poput plaža, barova i javnih prijevoza, gdje će lakše doći do vaših novčanika. Ljudi trebaju biti oprezni i izbjegavati takve situacije, preporučuje Petrović. To se posebice odnosi na javni prijevoz, dodaje Švigir, gdje džepari obično koriste gužvu.

– Oni nikad ne rade sami. Uvijek je to barem u paru – jedan odvraća pozornost guranjem ljudi i tiskanjem, a drugi vadi novčanik. Treba novčanike držati u unutarnjim džepovima, ili staviti ruku na novčanik. Torbice treba držati s prednje strane tijela na prsima, i prekriti ih rukama. Tu smo već napravili 90 posto posla što se tiče samozaštite.

> Policija upozorava na prijevare: ‘Nemojte dijeliti svoje osobne podatke i podatke o platnim karticama’

Ako ipak pri povratku s odmora shvatimo da nam je provaljeno u dom, Petrović savjetuje da ništa ne diramo jer to može uništiti tragove provalnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Treba odmah pozvati policiju koja će što je prije moguće izaći na mjesto događaja. U velikom broju slučajeva će biti pozvana forenzička ekipa na očevid, koja će pokušati otkriti tragove na mjestu događaja kako bi nam olakšali krim istraživanje i pronalaženje počinitelja, kaže.

Dodaje kako svaki peti provalnik bude otkriven, što je dosta niska stopa.

– No, moramo uzeti u obzir da su počinitelji uglavnom profesionalci koji jako dobro znaju što rade.

Švigir apelira na sve građane da se ne libe nazvati 192 ako primijete bilo kakvu sumnjivu situaciju koja bi mogla narušiti opći osjećaj sigurnosti njih samih, kao i njihovih obitelji, prijatelja i susjeda. Petrović dodaje kako treba biti oprezan i oko moguće krađe automobila, bicikala ili električnih automobila, iako stopa krađa u odnosu na prošlu godinu stagnira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijevare na kućnom pragu

Česte su i prijevare na kućnom pragu, gdje su počiniteljima najčešće meta građani starije životne dobi, prenosi hrt.

– Nazivaju ih na fiksne telefone i prodaju priču da su policajci iz Heinzelove ili bankari iz raznih banaka, govore im da sumnjaju kako im je novac krivotvoren te da trebaju pripremiti taj novac koji će ‘kolega’ ili ‘kolegica’ doći provjeriti. Ponekad čak nagovore ljude da odu u banku i podignu svoju ušteđevinu, koji onda predaju tom ‘policajcu’ kako bi ga provjerio. Takvi počinitelji su vrlo maštoviti i uporni, znaju zvati i po nekoliko puta. Apeliram na građane, posebno one starije životne dobi – kad su u pitanju policajci, oni se moraju legitimirati službenom značkom i iskaznicom s fotografijom službenika koji prema njima postupa.

Nemojte nasjedati na te trikove, policajci ne hodaju po kućama da bi provjerili novac, bankari još manje. Neka se s nekim konzultiraju, i nazovu 192 ako treba te upitaju dolazi li netko provjeriti njihov novac. Na taj će način sačuvati svoj novac. Jako nas boli kada zbog toga neki ljudi ostanu bez životne ušteđevine, kaže Petrović.

Strani policajci u Hrvatskoj

Od 2006. godine traje projekt kroz koji strani policijski službenici dolaze u Hrvatsku, a taj je projekt nakon pandemije ponovno aktiviran, kaže Švigir.

– U Zagrebu su trenutno prisutni policajci iz Republike Koreje, te kolegice i kolege iz Narodne Republike Kine. U Zagrebu ih je po dvoje iz obje zemlje, dok su u kontinentalnom dijelu još pokrivena i Plitvička jezera, kao i cijeli Jadran koji je pokriven sa stranim službenicima iz dvadesetak zemalja.

– To je jedna odlična suradnja s policijama drugih zemalja, gdje kroz njihov boravak olakšavamo stranim turistima boravak – i što se tiče sigurnosti i općih informacija. Radi poznavanja njima domicilnog jezika, njima je puno lakše i brže u slučaju potrebe rješavati probleme. Među rijetkim smo zemljama u Europi i svijetu koje u sezoni imaju toliki broj stranih policijskih službenika iz toliko raznih zemalja svijeta, zaključuje Švigir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.