Povjerenik predsjednice RH za nestale u Domovinskom ratu, osječki gradonačelnik Ivan Vrkić izjavio je u utorak kako je pitanje nestalih još uvijek otvorena tema te kako hrvatska i srbijanska strana moraju zajedno učiniti sve što mogu da bi napravili pomake u rješavanju toga pitanja, što je, naglasio je, i temelj za buduće dobre odnose Hrvatske i Srbije i dva susjedna naroda.
Nakon sastanka s posebnim izaslanikom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanja nestalih Veranom Matićem, Vrkić je izvijestio kako su njih dvojica dobili mandat nastaviti realizaciju prethodnog dogovora predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Aleksadra Vučića o traženju nestalih.
Složili smo se da je bol jednaka na jednoj i drugoj strani, da je obveza obiju strana, a posebice nas, koji imamo taj strateški zadatak, da stvorimo klimu u kojoj će se napraviti pomaci, kako bi se napokon završio rat na ovom prostoru, da se pokušaju pronaći svi nestali, ili barem većina kako bi obitelji mogle pokopati njihove posmrtne ostatke, istaknuo je Vrkić.
Ocijenio je kako Matić i on “nemaju političku misiju, već humanitarnu ulogu”, u kojoj moraju pronaći trajna rješenja za taj problem. Nadležne komisije za traženje nestalih osoba nastavit će svoj operativni posao jer, kako ističe, njih dvojica “nisu nadzorno tijelo”, već osobe zadužene za ostvarivanje pomaka u ovome procesu, s ciljem poboljšanja odnosa dvaju država i naroda.
Matić je istaknuo kako je sudbina nestalih “posljednje pitanje koje treba riještii kako bi se stvorili uvjeti za normalizaciju odnosa i proces pomirenja”. Rekao je da oni nisu zamjena za rad komisija i povjerenstava za nestale, ali su, rekao je, u proteklom razdoblju na rad tih institucija utjecali politički odnosi i turbulencije i javljali su se zastoji njihovom radu. “Naša je zadaća depolitizirati ovaj posao, da se i u situacijama kada imamo zahlađene odnose, ovaj humanitarni posao ne zaustavlja,” poručio je Matić.
Smatra kako je u traženju nestalih potrebno ostvariti jedinstveno djelovanje nadležnih komisija, udruga i nevladinih organizacija, od kojih neke imaju vrlo dobre baze podataka o ratnim sukobima i mogućim mjestima stradanja nestalih osoba, a drži kako je potrebno pretražiti i arhive Međunarodnog suda u Haagu i međunarodnih organizacija, koje su na ovome području imale svoje promatračke misije.
“Želimo stvoriti klimu u kojoj će dojavljivanje saznanja o mjestima na kojima se možda nalaze nestale osobe biti častan čin, a ne čin kojim bi netko sebe kompromitirao,” kazao je Matić.
Rekao je kako Vrkić i on već imaju nekih saznanja, koja će provjeravati s nadležnim tijelima te da na području Hrvatske ima 76 grobnih mjesta koja još nisu ekshumirana i za koja se, kako tvrdi, zna da su tamo ljudi s popisa nestalih osoba.
Na upit novinara postoje li pomaci u rješavanju pitanja otvaranja srbijanskih vojnih arhiva, Matić je kazao kako ima informacije da je predsjednik Vučić dao nalog za pretragu vojnih arhiva s ciljem traganja za lokacijama mogućih grobnica i grobnih mjesta, ali da poslije prve pretrage nije bilo zadovoljavjajćih rezultata.
“Mislim da je u tijeku je druga pretraga vojnih arhiva. Ako u idućem razdoblju ne bude pozitivnih rezultata, preporučit ću predsjedniku Vučiču formiranje mješovite nezavisne komisije, koja bi pokušala doći do određenih podataka”, dodao je Matić.
Na upite novinara o broju nestalih osoba koje traže Hrvatska i Srbija Vrkić je kazao kako Hrvatska traži još 1945 nestalih osoba, a Matić kako je u Srbiji na popisu nestalih oko 1500 osoba, od kojih je oko 650 osoba srpske nacionalnosti s područja Hrvatske.
Matić je ocijenio kako bi bilo dobro napraviti jedinstveni spisak nestalih s obje strane, jer bi omogućio učinkovitiji rad, a izbjegla bi se eventualna preklapanja i zloupotreba brojki, što bi taj proces odvelo dalje od rješenja. Izvijestio je kako će njegova prva preporuka biti da se u Srbiji moraju povećati kapaciteti institucija koje se bave potragom za nestalim osobama. Na upit novinara postoje li, poput 76 u Hrvatskoj, u Srbiji grobna mjesta za koja se pretpostavlja da bi u njima mogle biti osobe s popisa nestalih, Matić je kazao kako, prema evidenciji obje komisije, o tome nema podataka, ali je ispitan tok Dunava od pograničnog područja do Smedereva i pronađen je određeni broj grobnih mjesta s do tada neidentificiranim osobama, ali mu nije točno poznato koliko je, nakon ekshumacije i identifikacije, bilo osoba s područja Hrvatske.
“Hrvatsko povjerenstvo tražilo je da se ispita cijeli tok Dunava, sve do Đerdapske klisure, i upravo se radi na tome. Postoje pitanja u vezi nestalih osoba, koje su bile u logorima u Srbiji, ili nekim zdravstvenim institucijama, na tome rade nadležne komisije i nemam točne podatke što je od dokumenata hrvatska komisija tražila od srpske strane,” dodao je Matić.
