Danas se prisjećamo pokolja civila, branitelja i medicinskog osoblja na Ovčari. Više od dvjesto šezdeset ljudi iz vukovarske bolnice, snage JNA i srpskih paravojnih postrojbi odvele su na poljoprivredno dobro pet kilometara od Vukovara i ondje ih ubile. Prisjećamo se i žrtava Veleprometa – tog najvećeg koncentracijskog logora u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Na samom početku emisije na HRT-u Dražen Živić s Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar” je komentirao izjavu Danijela Rehaka, predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora da je Društvo od 2002. do 2007. pokretalo kaznene prijave protiv nepoznatih osoba, njih oko 1000, koje su direktno ili indirektno krive za zločine na području Vukovara te da do danas nitko nije procesuiran niti zvan na informativni razgovor. Objavljeno je niz publikacija gdje je otkrivljeno što se sve događalo u tim kobnim danima, a nažalost državne institucije nisu iskoristili te informacije, nisu nikoga procesuirale, vjerojatno iz političkih razloga, rekao je Živić.
Udruga pravnika Vukovar 91. je podnijela kaznene prijave srpskom tužiteljstvu za 5 logora u Srbiji još 2008. Ove godine smo bili kod zamjenice glavnog tužitelja koja je priznala da politika u Srbiji do dan danas nije dopustila da se po toj kaznenoj prijavi išta pokrene. U srpnju ove godine primio nas je srpski premijer Vučić i obećao pomoć u procesuiranju odgovornih. Vjera i upornost nas vodi, bez toga nećemo ništa postići, smatra Zoran Šangut, ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata, ali i hrvatski branitelj i logoraš. Najavio je da čekaju odobrenje za odlazak u logor Stajićevo gdje će moći zapaliti svijeće za sve koji su tamo ubijeni, a premijer Vučić im je rekao da će i sam osobno doći.
Dražen Živić nije siguran što se može očekivati od strane Srbije kada je u pitanju procesuiranje odgovornih za zločine kad ista ta Srbija ne prihvaća da su postojali logori u kojima su ljudi mučeni i ubijani. Teško je očekivati nešto od politike, od akademskih i crkvenih elita po tom pitanju kada su pokazali da ih istina ne zanima. Smatra da je sada dobar trenutak za njih da omekšaju svoje stavove jer se nalaze u procesu pristupanja Europskoj uniji.
I Zoran Šangut se slaže da Hrvatska mora upravo sada tražiti odgovor na pitanje nestalih. To je jedan od uvjeta koji bi Srbija trebala ispuniti ako želi u Europsku uniju i Ministarstvo branitelja mora napraviti maksimalne napore, kaže.
Dražen Živić se osvrnuo na pitanje suživota u Vukovaru. Suživot je cilj svima, no pomirba bi bila uspješnija, kada bi zločinci odgovarali za svoja nedjela. Treba otkriti i kazniti one koji su zločine planirali i provoditi i tek onda se može graditi suživot, smatra. Objašnjava da u Vukovaru postoji društveni proces – ‘život jedni pokraj drugih’ koji se ne može nazvati suživotom. Premala je komunikacija među hrvatske i srpske zajednice, djeca su odvojena ne samo u školama, već i vrtićima, a tako se neće izgraditi stabilna i vrijedna zajednica koja da počiva na zajedničkom suživotu.
Ne smijemo se odreći prava i potrebe za istraživanje i kažnjavanje zločina, smatra Živić i poručuje da se samo izlječenjem ratnih trauma može izaći iz 91. u kojoj je Vukovar ostao zatočen.
