Što se još mora dogoditi da se unutar sustava stvari počnu mijenjati? Nakon strašne tragedije koja se dogodila u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko gdje je život izgubilo sedmogodišnje dijete otvorena su brojna pitanja. Oni koji ”peru ruke” od odgovornosti, već uobičajeno tvrde da se cijela stvar odviše politizira, ne nudeći konkretna rješenja kako bi se u budućnosti slične tragedije spriječile. O cijelom slučaju za Večernji list svoj sud su iznijeli prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju te psihijatar Herman Vukušić.
Je li prisilna hospitalizacija, koja se sada sve češće zaziva, olako provediva? I kako na vrijeme prepoznati okidač? Je li prevencija, kada je riječ o počinitelju s poviješću težih mentalnih tegoba, uopće moguća? S obzirom na to da je s jedne strane nužno poštovanje prava pa i destigmatizacije oboljelih, dok s druge strane stoji imperativ zaštitite društvene zajednice od mogućeg nasilja, kako pomiriti te dvije krajnosti?
Potvrdilo se, nažalost, na najgori mogući način da su osobe liječene u psihijatrijskim ustanovama ponekad opasne za svoju okolinu i u pojedinim slučajevima i za sebe. Tko odlučuje o tome kada će se takve pacijente otpustiti, tko nadgleda pacijenta nakon otpuštanja i jesu li ti ljudi prepušteni sami sebi, Večernji list je pitao dvoje naših psihijatara.
Štrkalj Ivezić: Prisilne hospitalizacije u praksi su vrlo rijetke
Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju, kaže kako je Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama sasvim jasan. U situacijama kada se osoba s mentalnim poremećajem dovede u stanje ozbiljne ugroze za vlastiti život, tuđi život ili svoje zdravlje, može se prisilno i bez pristanka hospitalizirati u psihijatrijskoj bolnici. Psihijatar koji je pregledao pacijenta donosi odluku koju potom mora dostaviti sudu, kada se u izvanparničnom postupku po potrebi uključuje i vanjski vještak.
No ističe kako su prisilne hospitalizacije u praksi vrlo rijetke. Najveći dio pacijenata se uglavnom liječi dobrovoljno te razumiju da imaju probleme. Potom i traže pomoć i podršku. Ističe da je suradnja s obitelji pacijenata vrlo važna. Dobro je s obiteljskim liječnikom ili psihijatrom podijeliti taj svoj strah, ističe. Nekad obitelji mogu biti u pretjeranom strahu i ti strahovi ne moraju biti realni, ali svakako se moraju istražiti.
>Psihijatrica Kušević za Narod.hr: Za uspješnost u psihijatriji nužna je rana intervencija
”Loši smo u izvanbolničkoj podršci”
Također naglašava da, kad ih uspoređujemo s općom populacijom, psihijatrijski pacijenti počine manje teških kaznenih djela od opće populacije, što je jako bitna činjenica kako ih ne bismo stigmatizirali. Iznimno je važno znati da većina ljudi s mentalnim poremećajima nisu počinitelji agresivnih djela. Najveći rizik nose osobe koje imaju one asocijativne crte ličnosti.
– Uvijek postoje situacije koje se mogu prevenirati, neke se ne mogu apsolutno prevenirati, ali vrlo je važno primijeniti neke postupke prevencije kada je to moguće. Međutim, trebamo znati tko što radi. Mi smo svi ljudi. Nažalost, nekad uz najveću pažnju i predostrožnost kao psihijatar ne možete donijeti kvalitetnu procjenu jer možda nemate taj odnos s pacijentom, nemate dobru suradnju, nema iskrenosti. No u sustavu mentalnog zdravlja svi su odgovorni, ne samo psihijatri i psiholozi, nego društvo kao cjelina.
Loši smo u izvanbolničkoj podršci. Trebamo uložiti napore u razvoj usluga u zajednici, rano prepoznavanje problema i pravovremenu intervenciju. Sustav treba bolje postaviti i bolje surađivati. Ipak, čak i kada bi sustav bio znatno bolji, nažalost, neki se incidenti ne mogu potpuno izbjeći. Važno je, međutim, poduzeti sve što smanjuje rizik. Prevencija mora biti prioritet iako, čak i uz sve poduzete mjere, ponekad ne možemo, nažalost, kontrolirati određene situacije – ističe prof. Štrkalj Ivezić.
>Buljan Flander: Dogodila se tragedija – što sada?
Vukušić: ”Klinički psiholozi bi trebali imati veće ovlasti kod iniciranja prisilne hospitalizacije”
Psihijatar iz KBC-a Zagreb Herman Vukušić tvrdi kako Zakon o zaštiti osoba s duševnim tegobama i sve srodne zakone treba promijeniti. Klinički psihijatri bi trebali imati veće ovlasti u smislu iniciranja prisilne hospitalizacije.
– Činjenica je da nitko ne poznaje bolje kliničku sliku, odnosno nema uvid u stanje pacijenata pod rizikom kao psihijatri. No, kada se netko tako rizičan izgubi iz kontrole, kada ne dolazi na seanse i ne dolazi po kontrolnu terapiju i kada nema načina da se takva osoba stavi pod kontrolu, sve je na liječniku opće prakse koji se, nerijetko zbog toga što nema dovoljno iskustva, ne usuđuje uključiti u takvu prisilnu intervenciju. Kolege razumijem i ne osuđujem.
No sad se, naravno, postavlja pitanje granice i ljudskih prava, ali kad se ovakve tragedije dogode treći put u relativno kratko vrijeme, za mene nema nimalo dvojbe što je bitnije: jedan dječji život ili malo ljudskih prava. Vidi se sada na stupcima crne kronike da je liberalizacija tog sustava bila loša – energičan je dr. Vukušić.
>Psihijatar Vukušić o tragediji u Zagrebu: Društvene mreže su zlo, a djeci sada treba poslati psihijatre
”Cijeli teret bačen je na primarnu zdravstvenu zaštitu, što treba hitno promijeniti ne želimo li još tragedija”
Dodaje kako bi se, primjerice, dvostruko ubojstvo u Centru za socijalnu skrb u Đakovu, gdje je kod počinitelja utvrđen poremećaj ličnosti, možda moglo spriječiti da su nadležni psihijatri imali odriješene ruke. Ističe i primjer iz vlastite prakse kad je njegov pacijent gotovo nasmrt pretukao majku i brata jer liječnica opće prakse, unatoč njegovu inzistiranju, nije željela pokrenuti postupak prisilne hospitalizacije.
– Većina osoba koje su posljednjih godina počinile teški krimen u fazi duševnog rastrojstva bila je zabilježena u psihijatrijskim ustanovama. Ti su ljudi u nekom trenutku prepušteni sami seb. Jedini zakonski mehanizam jest prisilna hospitalizacija koja je trenutačno jako šturo fokusirana. Cijeli teret bačen je na primarnu zdravstvenu zaštitu, što treba hitno promijeniti ne želimo li još tragedija. No danas, pod utjecajem društvenih mreža i verbalnog nasilja, teško da se u sadašnjim uvjetima može smanjiti pojavnost ovakvih slučajeva – zaključio je dr. Herman Vukušić. Priču donosi Večernji list.
>Hrstić: Svi pacijenti stabilno, roditelji u kontaktu s liječnicima i djecom
Izvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.