Zagrebačka županija nema dovoljno timova hitne pomoći, a godišnje najviše u Hrvatskoj izdvaja za političke stranke

Zagrebačka županija za političke stranke godišnje izdvaja 4 milijuna kuna, ali istovremeno tvrdi da nema dovoljno sredstava za nove timove hitne pomoći.

Prema Odluci Skupštine Zagrebačke županije o financiranju rada političkih stranaka iz veljače 2018. godine političkim strankama će se u 2018, kao i prošlih godina, isplatiti 76.308 kuna po članu skupštine, odnosno 83.940 kuna po članici – što je gotovo 4.000.000 kuna godišnje za ukupno 50 članova skupštine.

Istovremeno, u Zagrebačkoj županiji nedostaju timovi hitne pomoći, a postoje i ozbiljni nedostaci u zdravstvenom sustavu (Zagrebačka županija jedina nema opću bolnicu). Nažalost, to je postalo potpuno jasno nakon tragedije u Zaprešiću. Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Davorin Gajnik, tada je rekao da nema dovoljno novaca (3 milijuna kuna) za 5 dodatnih timova hitne pomoći, koliko ih po zakonu treba biti da bi mogli imati dva liječnika u smjeni.

Ispada da bi Zagrebačka županija s navedena 4 milijuna koja izdvaja samo za političke stranke mogla financirati upravo tih 5 potrebnih timova i još bi ostalo milijun kuna za rad političkih stranaka, a što je i dalje više nego što većina županija izdvaja za političke stranke.

Novi zakon o financiranju političkih stranaka – dodatna izdvajanja za političare

Trenutno županije u Hrvatskoj za rad političkih stranaka godišnje izdvajaju nešto više od 18 milijuna kuna, a osim njih na godišnjoj su razini za političke stranke obvezne izdvajati i općine, gradovi i država.

S godišnjim proračunom od 362,5 milijuna kuna, Zagrebačka županija izdvaja 4 milijuna kuna za rad političkih stranaka – gotovo četvrtinu ukupnog izdvajanja svih županija! Nakon Zagrebačke, najviše za političke stranke izdvajaju Splitsko-dalmatinska s “tek” 2 milijuna kuna (proračun SDŽ je 894 milijuna kuna) te Grad Zagreb s 2,7 milijuna kuna (gradski proračun je 7,57 milijardi kuna).

S druge strane, najmanje izdvajaju za rad političkih stranaka Požeško-slavonska županija – 71.820 kuna godišnje, odnosno 1.900 kuna po članu i 2.090 kuna po članici skupštine, te Ličko-senjska – 150 tisuća kuna godišnje.

Vladin novi prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u koji žele uključiti i referendum, a koji je do 12. rujna u javnoj raspravi, pokazuje da će, ukoliko prođe u Saboru, izdvajanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vjerojatno samo rasti.

Naime, novost je da je u novom zakonu definiciran minimalni iznos koji jedinice lokalne i/ili regionalne samouprave (JLP(R)S) moraju izdvajati po vijećniku, odnosno članu skupštine. Za županije i velike gradove taj minimalni iznos je po članu vijeća/skupštine 5.000 kuna. Time će se izdvajanja recimo Požeško-slavonske županije morati povećati barem za 2,6 puta, dok će izdvajanja Zagrebačke županije, koja su 15 puta veća od navedenog minimuma, vjerojatno ostati ista, nauštrb običnih građana.

Novi prijedlog zakona (čl. 5) određuje sljedeće minimalne godišnje iznose koje JLP(R)S dodjeljuju političkim strankama/nezavisnim listama po članu u predstavničkom tijelu:

• 8.000 kn u predstavničkom tijelu Grada Zagreba

• 5.000 kn u predstavničkom tijelu županije i velikog grada

• 3.500 kn u predstavničkom tijelu jedinice samouprave koja ima više od 10.000 stanovnika

  Tekst se nastavlja ispod oglasa

• 2.000 kn u predstavničkom tijelu jedinice samouprave koja ima više od 3.001 do 10.000 stanovnika

• 1.000 kn u predstavničkom tijelu jedinice samouprave koja ima više do 3.000 stanovnika

Tablica niže pokazuje da većina županija trenutno za stranke izdvaja višestruko više po članu u predstavničkom tijelu od navedenog minimuma, međutim kada je riječ o općinama i gradovima velik je broj onih koji uplaćuju znatno manje. Primjerice, Općina Zažablje (Dubrovačko- neretvanska županija) godišnje izdvaja samo 90 kuna za političke stranke, a po novome će zakonu morati najmanje 9.000 kuna. Općina Drnje (Koprivničko-križevačka županija) sada izdvaja 2.000 kuna, a morat će najmanje 11.000 kuna.

Ispostavlja se da je jedina svrha definiranja minimalnog iznosa osigurati minimalni godišnji iznosa na koji političke stranke mogu računati, odnosno natjerati na veća izdvajanja one JLP(R)S koje trenutno “nedovoljno” uplaćuju.

Građani se svojim komentarima i prijedlozima mogu uključiti u javnu raspravu do 12. rujna na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8283