Zašto Hrvatska ima popis birača i registar birača kao paralelni sustav?

Foto: Fah

Na dan 12. svibnja 2017. godine u popis birača za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ukupno je bilo upisano 3,7 milijuna birača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podatcima Ministarstva uprave, u registru birača na dan 30. lipnja 2016. prije izvanrednih parlamentarnih izbora imali smo 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i 765.035 birača u inozemstvu.

> Planinić: Ne može biti da jedan zastupnik uđe s 1676 glasova u Sabor a drugi treba 17.000

No, geograf i demograf Stjepan Šterc upozorava već neko vrijeme da je Hrvatskoj 400 tisuća fiktivnih birača. U registru je 3,8 milijuna birača, a može ih biti, kaže, najviše 3,3 milijuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podatak o broju birača u Hrvatskoj ne odgovara ni približno stvarnosti kad se imaju na umu podatci o broju stanovnika u Hrvatskoj, broju djece do 18 godina te broju odseljenih iz Hrvatske. Stoga demograf dr. Stjepan Šterc procjenjuje da Hrvatska danas ima najviše 3,2, do 3,3 milijuna birača, te preko 400.000 fiktivno prijavljenih stanovnika.

Najavu bivšeg ministara unutarnjih poslova Vlahe Orepića o odjavi fiktivnih birača i stanovnika u Hrvatskoj, Šterc je komentirao da će to biti samo igla u plastu sijena jer se problem fiktivnih stanovnika neće riješiti sve dok Hrvatska ne uvede registar stanovništva. No, za to, navodi Šterc, nema političke volje ni kod lijevih ni kod desnih.

Tako Hrvatska i dalje ima, suprotno europskoj parlamentarnoj praksi, na snazi nekoliko različitih popisa njezinih birača, što taj broj čini podložnim manipulacijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dr. Markić: Treba mijenjati nepravedni izborni sustav – to je moguće ako se prijavi dovoljno građana za volontiranje

Prije svega, postoje registar birača i popis birača, zatim evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, a različiti su i popisi za lokalne te parlamentarne izbore zato što prvi ne uključuju hrvatsko iseljeništvo.

Kako je SDP-ova Vlada Zorana Milanovića uz Arsena Bauka prevarila birače?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je bivši ministar uprave u Milanovićevoj Vladi SDP-ovac Arsen Bauk za Nacional kada je priznao pravo stanje u broju birača.

U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa, Arsen Bauk tvrdio da to nije 10 % birača

“Logična i legitimna razlika” o kojoj je Bauk dok je bio ministar govorio iznosi 7 % biračkog tijela što je nepojmljivo za bilo koju drugu zemlju Europske unije, upozoravala je udruga U ime obitelji koja je prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.

Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od četiri milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s tri preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na temelju čega je Ustavni sud potvrdio Baukovu brojku?

„Mi smo za broj birača naveli tri evidencije koje mogu biti osnova za određivanje broja birača”, odgovorio je Bauk 2014. u Poligrafu Hrvatskog radija odvjetniku Krešimiru Planiniću, pravnom stručnjaku udruge U ime obitelji. Planinić je Bauka tada upitao: “Čemu dva popisa birača? (…) Trenutno imamo jedan broj u registru i jedan broj koji se svako malo izvlači i ustvrdi se da je to stvaran broj birača”.

“Jedna je evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova”, naveo je tada Bauk, “drugi je broj s popisa birača sa zadnjih izbora što smo odredili mi, što bi bilo 376.000. Treća je evidencija Državnog zavoda za statistiku, popis birača gdje je 346.000 birača“, te je dodao kako se Ustavni sud od te tri brojke odlučio za “brojku od 404.000”.

Ustavni sud doista je prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača.

> Odvjetnik Planinić o tužbi UiO pred Europskim sudom za referendum o promjeni izbornog sustava

U ime obitelji podnijela je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog opstrukcija s brojem birača, te radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Sabor je 13. veljače 2015. izglasovao promjene izbornog sustava jedino u u pogledu uvođenja jednog preferencijskog glasa, i to s cenzusom od 10 posto, što je Udruga U ime obitelji ocijenila previsokim da bi se stvarno realizirao preferencijski glas.

Ostale novine u Zakonu, poput zastupljenosti 40 posto žena i muškaraca na kandidacijskoj listi, kao i odredbu o 1500 potpisa potrebnih za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista te odredbu o zabrani kandidiranja za osuđene za zlouporabu položaja i ovlasti, srušio je Ustavni sud 24. rujna 2015.

> Planinić: Potrebna promjena izbornog sustava po kojemu nacionalne manjine – koje ulaze u Sabor s malo glasova – odlučuju o Vladi

Gostujući na RTL televiziji, te upozoravajući na neodrživost i nekvalitetu postojećeg izbornog zakona odvjetnik Krešimir Planinić, član Upravnog odbora, te voditelj pravnog tima udruge U ime obitelji građanima je poručio:

“Ako mislite kao i mi da treba mijenjati nepravedni izborni sustav – trebamo Vašu pomoć. Jeste li spremni volontirati na prikupljanju potpisa? Ako jeste – na info@uimeobitelji.net nam pošaljite svoje ime, prezime, adresu i grad u kojem živite i broj telefona. Ako se pokaže da nas ima dovoljno – pokrenut ćemo Hrvatsku u pravom smjeru.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.