Dr. Markić: Treba mijenjati nepravedni izborni sustav – to je moguće ako se prijavi dovoljno građana za volontiranje

Foto: Fah

“Smatramo da je potrebna promjena izbornog sustava, ali nismo s nikim razgovarali o tome do sada. Kao i druge referendumske inicijative, to planiramo sami, a onda nam se mogu pridružiti svi koji žele. Nismo razgovarali s gospodinom Đapićem, niti sa bilo kojim drugim političarem o provedbi tog referenduma”, istaknula je predsjednica udruge U ime obitelji, dr. Željka Markić u razgovoru za N1 na medijske napise da je Ante Đapić krenuo u pripremu referenduma koji bi promijenio način izbora manjinskih zastupnika u Hrvatski sabor, koji udrugu povezuju s tom inicijativom.

Promjene izbornog sustava – preduvjet demokratizacije Hrvatske

Kako je istaknula dr. Markić, velik broj građana traži novi pokušaj referenduma na koji će se i odlučiti ako građana volontera bude u dovoljnom broju. A onda će pozvati ostale da im se pridruže u izmjeni izbornog sustava.

Odvjetnik Planinić o tužbi UiO pred Europskim sudom za referendum o promjeni izbornog sustava

Robert Bajruši u Jutarnjem listu objavio je tekst prepun laži koji bi mogao biti znak da su političke kaste zabrinute zbog mogućnosti demokratizacije izbornog sustava.

“NOVI UDAR RADIKALA: SPREMAJU POTEZ KOJI ĆE IZAZVATI NOVE SUKOBE Đapić i Markić žele referendumom onemogućiti izbor Pupovca na manjinskim listama”, naslov je danas objavljenog teksta.

Podsjetimo, potreba promjene izbornog sustava postala je važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji organizirala od 21. rujna do 5. listopada 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH ubijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.

Najnoviji broj birača – u Hrvatskoj i inozemstvu: oko 3. 755. 065, punoljetnih u Hrvatskoj 3,5 milijuna

Tada su se oglasile i druge udruge civilnog društva, saborski zastupnici i političke stranke sa svojim prijedlozima promjene izbornog sustava. U samo dva tjedna više od 380.000 birača izjasnilo se da želi promjenu kakvu predlaže građanska inicijativa U ime obitelji.

Željeli su pokrenuti referendum na kojem bi birači mogli donijeti odluku o unošenju u Ustav RH stručno utemeljenih, cjelovitih i suvremenih izbornih načela i time ostvariti cilj da:

1) saborske zastupnike biramo imenom i prezimenom,

2) da svi hrvatski državljani koji žive u Hrvatskoj i izvan nje mogu glasovati i dopisnim i elektroničkim putem,

3) da sve stranke imaju jednake uvjete natjecanja za Sabor,

4) da svaki glas birača vrijedi podjednako u svim izbornim jedinicama.

Radilo se o načelima za demokratizaciju izbornog sustava:

1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.

Na temelju loše uređenog Registra birača Ustavni sud presudio je da više od 380.000 potpisa građana nije dovoljno za održavanje referenduma iako ta brojka premašuje 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan iako je udruga U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava.

Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Sabor je 13. veljače 2015. izglasovao promjene izbornog sustava jedino u u pogledu uvođenja jednog preferencijskog glasa, i to s cenzusom od 10 posto, što je Udruga U ime obitelji ocijenila previsokim da bi se stvarno realizirao preferencijski glas.

Ostale novine u Zakonu, poput zastupljenosti 40 posto žena i muškaraca na kandidacijskoj listi, kao i odredbu o 1500 potpisa potrebnih za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista te odredbu o zabrani kandidiranja za osuđene za zlouporabu položaja i ovlasti, srušio je Ustavni sud 24. rujna 2015.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/n1/jutarnji list