Pravo biranja saborskih zastupnika na izborima 8. studenoga imat će nešto manje od 3,8 milijuna birača.
Ministar uprave Arsen Bauk donio je, naime, rješenje o zaključivanju popisa birača za parlamentarne izbore na kojemu je 30. listopada bilo ukupno upisano 3.791.341 birač.

S prebivalištem u Hrvatskoj bilo ih je 3.755.065, od čega se prethodno registriralo njih 21.417.

Bez prebivališta u Hrvatskoj (dijaspora) aktivno se registriralo 36.276 birača. Najviše ih se, 21.632, registriralo u BiH, u Njemačkoj 5.882, u Srbiji 1.040, u Švicarskoj 922, Austriji 862 itd.

Aktivna registracija postupak je kojim se birači bez prebivališta u Hrvatskoj upisuju u posebni popis aktivno registriranih na parlamentarnim, predsjedničkim i izborima za Europski parlament te na državnom referendumu.

Zahtjevi za registraciju podnose se diplomatsko-konzularnim predstavništvima, najmanje deset dana prije izbora.
Broj birača za parlamentarne izbore približan je broju sa predsjedničkih izbora, naime, 19. prosinca 2014. u popisu birača bilo je ukupno upisano njih 3.779.281. Bez prebivališta u Hrvatskoj, aktivno se registriralo 8.328 birača.

Podsjećamo da je “U ime obitelji” prije godinu dana prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.

Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

U ime obitelji je upozoravala na činjenicu da je prema popisu stanovništva iz 2011.g. u Hrvatskoj živi oko 4.280.000 stanovnika. No, broj birača je prema ministru Bauku varirao od 4,5 mil pa sve do oko 3,8 na predsjedničkim izborima, kada smo samo 8 dana prije izbora saznali da je birača ipak barem 250.000 manje nego što je ministar govorio do tada.

Prema Ministarstvu uprave imamo čak 4.043.196 punoljetna državljana sa prebivalištem u RH, dok prema Državnom zavodu za statistiku i HZZO-u imamo oko 3,5 mil punoljetnih osoba, što se svima nama ‘s krivim naočalama’ čini potpuno ispravno.

Zašto ‘birači duhovi’ nisu šala već ozbiljna prijetnja svakim izborima? 500.000 ljudi je oko 12,5 % biračkog tijela Republike Hrvatske. Koliko je to puno govori nam podatak da je na nedavnim izborima za predsjednika RH Kolinda Grabar Kitarović (1.114.865) pobijedila Ivu Josipovića (1.082.430)  s razlikom od 32.435 glasa.

Izvor: narod.hr
Photo: fah