“Saborski zastupnici ne predstavljaju birače na pravičan način jer parlamentarni izbori valjano ne odražavaju ono što se stvarno dogodilo na izborima,” rekao je predsjednik stranke Projekt Domovina, odvjetnik Krešimir Planinić prije dvije godine.
Tada je pojasnio na primjeru izbora iz 2011. da je Kukuriku vladajuća koalicija s 40,7 posto glasova osvojila 56 posto mandata u Hrvatskom saboru, a da je propalo preko 25 posto danih glasova drugim političkim kandidatima.
Podsjećamo da je inicijativa U ime obitelji 2014. prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Ministar Bauk tvrdio je da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 posto od četiri milijuna. Na taj način spriječio je održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s tri preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.
Na žalost, Ustavni sud prihvatio je tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača.
Ministar Bauk tvrdio je kako u hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača te još 250.000 “birača duhova” koji predstavljaju “logičnu i legitimnu razliku”.
“Logična i legitimna razlika” o kojoj je govorio ministar Bauk iznosi 7 posto biračkog tijela što je nepojmljivo za bilo koju drugu zemlju Europske unije. To bi bilo kao da nadležni ministar u Poljskoj izjavi da broj birača može varirati za 2,1 milijun, koliko iznosi 7 posto od broja birača u njegovoj zemlji.
U ime obitelji tim je povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.
Političke igrice vezane uz predizborno koaliranje
Prilikom prihvaćanja SDP-ovog prijedloga izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru, ustavnopravni stručnjak prof. Robert Podolnjak pojasnio je početkom 2015. za Narod.hr kako taj prijedlog ne sadrži kvalitetna rješenja, a predsjednik udruge U ime obitelji Lino Zonjić, rekao je kako se tim prijedlogom ne uvodi pravedniji izborni sustav s preferencijskim glasovanjem bez cenzusa što je preko 380.000 birača motiviralo da daju svoj potpis za referendum o izbornom sustavu po prijedlogu GI U ime obitelji.
“Radi se o prijedlogu koji neće adresirati bit problema a to su 1) faraonska moć u rukama predsjednika i užeg vodstva stranaka i 2) političke igrice vezane uz predizborno koaliranje”, istaknuo je Zonjić.
“Prijedlog izmjena izbornog sustava Građanske inicijative U ime obitelji išao je za time da sami birači dobiju stvarnu mogućnost odabira svoji političkih predstavnika u Hrvatski sabor jer bi poredak na listi za ulazak u Sabor u konačnici određivali sami birači. To bi se postiglo tako da birač može odabrati do tri kandidata na listi stranke za koju glasuje, a poredak tko bi s te liste ušao u Sabor odredili bi ti preferencijski glasovi ovisno o tome koliko je koji kandidat dobio glasova. Vodstvo stranke bi i dalje sastavljalo izborne liste i njihov bi cilj i dalje bio da na tu listu stave najkvalitetnije ljude. No, preferencijskim glasovanjem bez kvote (cenzusa) kako ga je predlagala U ime obitelji omogućilo bi se da sami birači od ponuđenih kandidata odaberu one koje smatraju najkvalitetnijima. To se neće dogoditi s ovim SDP-ovim prijedlogom sa samo jednim preferencijskim glasom i kvotom od 10 posto – pretpostavljam da bi od 14 ponuđenih kandidata u jednoj izbornoj jedinici u praksi glasači mogli odlučiti za možda jednoga ili najviše dvojicu, a sve ostalo bi i dalje ostalo u rukama same stranke”, pojasnio je Lino Zonjić.
Dr. Željka Markić krajem rujna prošle godine predstavljajući izlazak U ime obitelji na parlamentarne izbore pojašnjavajući zašto je Udruga odlučila djelovanje iz civilnog društva proširiti i na političko djelovanje istaknula je važnost promjene izbornog sustava.
“Naši predstavnici zalagat će se u Saboru za iste vrijednosti za koje se U ime obitelji već zalaže u društvu – ekonomsko jačanje i pravnu zaštitu obitelji, promjenu nepravednog izbornog sustava koji omogućuje da se već 15 godina na vlasti izmjenjuju dvije stranke s kojima nije zadovoljno biračko tijelo te depolitiziranje Državnog odvjetništva – sprječavanje i kažnjavanje korupcije i nepotizma koji uništavaju i hrvatsko gospodarstvo i hrvatsko društvo“, naglasila je dr. Markić.
“Mi, građani, koji smo se posljednje dvije godine organizirali kroz inicijativu U ime obitelji odlučili smo naše djelovanje iz civilnog društva proširiti i na Sabor. Zašto? Zato što su protekle dvije godine sve naše, građanske, inicijative pokušali spriječiti upravo političari – referendum o braku SDP, HNS i saveznici, a referendum o promjeni nepravednog izbornog zakona i SDP i HDZ. Jako mi je drago da nam se već javljaju neovisni vijećnici iz raznih dijelova Hrvatske i mnogi naši podupiratelji koji se uz civilno društvo, žele angažirati i oko toga da u Saboru imamo svoje predstavnike”, pojasnio je odvjetnik Planinić.
Iako neuspio, pokušaj organiziranja referenduma o reformi izbornog zakonodavstva udruge U ime obitelji svojim je potpisima poduprlo više od 380 tisuća birača.
Ustavni je sud doduše u prosincu 2014. zaključio kako taj broj nije dovoljan za raspisivanje referenduma na zahtjev desetine svih birača u Hrvatskoj, no bio je to jasan signal parlamentarnim strankama kako građani nisu zadovoljni postojećim izbornim sustavom te kako je nužno ojačati njihov utjecaj na političko odlučivanje.
Paralelno s prikupljanjem potpisa za referendumsku inicijativu, u saborsku su proceduru pristizali prijedlozi izmjena Izbornog zakona te Zakona o izbornim jedinicama, koji su u veljači 2015. rezultirali izmjenama daleko blažim od onih koje je predlagala udruga U ime obitelji.
Po uzoru na europske izbore, uvedeno je preferencijsko glasovanje s cenzusom od 10 posto i na parlamentarnim izborima pa su birači na izborima u studenome 2015. uz listu po prvi puta mogli zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred ostalima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
