Zastupnici HDZ-a u Programsko vijeće HRT-a odbili izglasovati Miloševića iz Sorosevog Instituta kojeg je Plenković dogovorio s partnerima?

Foto: fah Fotomontaža: narod.hr

“Sve je bilo dogovoreno ujutro na Klubu HDZ-a, Aleksandar Milošević trebao je proći. Međutim, kad smo vidjeli da su zastupnici SDSS-a u sabornici, a da nisu htjeli glasati za Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, to je kod nas izazvalo bunt. Ja također iz revolta nisam zaokružio Miloševića iako sam u korektnim odnosima sa svim kolegama iz SDSS-a”, ispričao je za Slobodnu Dalmciju jedan HDZ-ov zastupnik što se zapravo dogodilo u petak na glasanju u Saboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, unatoč koalicijskom dogovoru dio HDZ-ovih zastupnika u tajnom glasanju o članovima Programskog vijeća HRT-a nije zaokružio kandidata SDSS-a Aleksandra Miloševića iako je postignut koalicijski dogovor oko toga. Milošević je dobio samo 54 glasa, a da bi prošao potrebno je 76.

Problem oko ovog (ne)izbora je tim veći što bi nove nesuglasice mogle dovesti u pitanje tri SDSS-ova zastupnička glasa koja su HDZ-u presudna idući tjedan kada se izvanrednoj sjednici očekuje rekonstrukcija Vlade.

“Zastupnici SDSS-a su očito dobili naputak od srbijanskog predsjednika Aleksanadra Vučića da ne podrže Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, jer se po ovom zakonu ukida univerzalna jurisdikcija. Kad smo mi u klupama shvatili da oni sjede u sabornici, a ne žele glasati dok je svih ostalih 111 zastupnika, iz svih stranaka – od Živog zida, SDP-a, HSS-a- i ostalih – jednoglasno podržalo Zakon, krenula je ubrzana komunikacija među nama. Bojkotom smo htjeli pokazati da je takvo SDSS-ovo ponašanje sramotno”,ispričao je HDZ-ov zastupnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, i on, a i još neki drugi HDZ-ovci, prema tvrdnjama Slobodne Dalmacije kažu kako će najvjerojatnije u ponovljenom glasanju podržati Miloševića.

“Radi “političke stabilnosti’, većina će na koncu ipak glasati za njega”, uvjeren je jedan sugovornik.

Podsjetimo, Sabor u petak je izabrao samo dva od planirana četiri člana Programskog vijeća HRT-a: Lidiju Gašparović i Zdravka Kedžu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Četiri člana vijeća birala su se s liste od 12 kandidata koju je Saboru podnio Odbor za informatizaciju i medije. Na njoj su bili Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji, Josip Čerina koji je već bio član Programskog vijeća HRT-a, Franko Dota iz udruge Zagreb Pride, diplomirana veterinarka iz HEP-a Lidija Gašparović, povjesničar Tvrtko Jakovina, nekadašnji diplomat od 2000. do 2003. i predsjednik HRT-a Zdravko Kedžo, Petar Lovrić, kazališni redatelj Želimir Mesarić, nekadašnji direktora Programa za medije Sorosevog Inistituta Otvoreno društvo Aleksandar Milošević, Ivica Miškulin s Hrvatskog instituta za povijest, Tomislav Radić i bivši SDP-ov ministar kulture Antun Vujić.

Aleksandar Milošević diplomirao je 1986. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1987. do 1991. radi kao novinar na tadašnjoj Radioteleviziji Zagreb. Od 1993. do 1997. zaposlen je u UNHCR-u, a od 1997. do 2005. u Institutu Otvoreno društvo obavlja dužnost direktora Programa za medije. U Srpskom demokratskom forumu proveo je godinu dana kao direktor programa zaštite nacionalnih prava Srba, a od 2006. radi kao generalni sekretar Srpskog narodnog vijeća. navodi HRT na svojim stranicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.