Zaustavljen trend rasta broja iseljenih: Vraćaju se brojni povratnici, a broj doseljenih se udvostručio

Prema službenim statističkim podacima 2018. godina ostat će zapamćena kao granična godina u kojoj je konačno zaustavljen trend rasta broja iseljenih iz Hrvatske. 

Migracijski saldo je negativan. Smanjio se broj odseljenih građana za oko osam tisuća, na 39 tisuća, a broj doseljenih u zemlju se udvostručio. 

Koliko je točno među njima povratnika, bit će poznato sredinom srpnja, kada DZS objavi detaljnije podatke, no prema prvim podacima u Hrvatsku lani se iz inozemstva doselilo 26 tisuća građana, piše Večernji list. 

Migracijski saldo zemlje i dalje je negativan te je broj iseljenih za oko 13 tisuća veći od broja doseljenih, no smanjio se broj građana koji su napustili zemlju na 39 tisuća s 47 tisuća u godini prije. Broj doseljenih gotovo se udvostručio s 15,5 tisuća iz 2017. godine, što bi moglo značiti da su se u većem broju počeli vraćati građani koji su napustili zemlju u proteklih šest godina.

Prema neslužbenim procjenama, Hrvatsku je od 2013. godine napustilo oko 300 tisuća građana, dok je službena statistika registrirala oko 190 tisuća iseljenih i oko 90 tisuća doseljenih. Gleda li se zadnja godina prije ulaska u EU – 2012. – iz Hrvatske se godišnje iseljavalo oko 13 tisuća građana, a u zemlju se useljavalo oko 9 tisuća građana.

Prema međunarodnoj metodologiji, doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je ili se očekuje da će biti dugo najmanje godinu dana. Primjerice, u 2017. godini iz Hrvatske se u Njemačku odselilo oko 30 tisuća građana, a vratilo se oko tri tisuće.

Većina doseljenih stiže iz BiH

Broj doseljenih iz inozemstva tijekom 2018. godine najveći je otkad se kod nas provode mjerenja, a na njega su upućivali i podaci o odobrenih privremenim boravcima u Hrvatskoj koje je Večernji list prije nekoliko mjeseci dobio od MUP-a.

Policija navodi da su lani odobrili privremeni boravak za 43.219 stranaca, što je gotovo trostruko više nego 2016. i posljedica je povećanja kvota za zapošljavanje stranaca.

Kad su u pitanju stranci kojima je lani odobren privremeni boravak, gotovo njih 80 posto ili 31 tisuća dolazi iz država bivše Jugoslavije, BiH, Srbije, Makedonije i Kosova.

Tek 5 posto doseljenih ima VSS

Hrvatska zasad privlači slabije obrazovane jer tek njih 5 posto (oko dvije tisuće) ima visoku i višu stručnu spremu. Oko 28 tisuća lani useljenih stranaca mlađe je od 39 godina, a većina ih dolazi iz Bosne i Hercegovine, njih oko 20 tisuća. Inače, radne dozvole se za sezonske radnike izdaju i za razdoblje kraće od godine dana.

Izvor: narod.hr/Večernji list